ĐUROVIĆ PORUČIO

Obezbijediti više novca za RTCG

Izmjenama medijskih zakona potrebno je dodatno stimulisati samoregulaciju u medijskoj zajednici i obezbijediti više novca iz državnog budžeta za finansiranje Radio-televizije Crne Gore (RTCG), smatra član Savjeta RTCG Goran Đurović.

Đurović je saopštio da je proces izmjena Zakona o javnim radio-difuznim servisima počeo kršenjem Uredbe o načinu i postupku ostvarivanja saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija.

Kako je naveo, Ministarstvo kulture izradilo je nacrt Zakona u tajnosti, bez učešća predstavnika nevladinih organizacija, a koje je obavezno po Uredbi.

„Ponuđeni nacrt nudi gora rješenja za nezavisnost RTCG i predviđa da se cjelokupno finansiranje javnog servisa obavlja na osnovu ugovora između Vlade i RTCG. Ovakvo rješenje do sada je bilo rezervisano samo za dio sadržaja koji je namijenjen manjinskim zajednicama, kulturi...", saopštio je Đurović.

Kako je rekao, u nacrtu Zakona nijesu precizirane norme koje osiguravaju nemiješanje Vlade u utvrđivanje programskih sadržaja. "Nesporno je da je obaveza RTCG da vodi odvojeno knjigovodstvo za utrošak sredstava za ostvarivaje javnog interesa i za komercijalne sadržaje".

Kako je saopšteno, Ministarstvo kulture je prepisalo rješenja iz zakona susjednih zemalja bez dubljeg promišljanja konteksta.

"Ministarstvo kulture zaboravlja da je osnovni način finansiranja HRT pretplata, a da je ugovor sa Vladom Hrvatske samo dopunski izvor finansiranja tog javnog servisa. U nacrtu izmjena i dopuna Zakona o JRDS koje je pripremilo Ministarstvo se opet nalaze deklarativne norme a nigdje se precizno ne pominje odgovornost za finansijske gubitke", kazao je Đurović.

Kako je naveo, postoje i neka pozitivna rješenja koja se mogu ugraditi u tekst Zakona kao na primjer sprovođenje javne rasprave o nacrtu Programsko-produkcionog plana prije usvajanja.

Đurović je saopštio da se suština funkcionisanja Javnog servisa ogleda nezavisnošću Savjeta kao najznačajnijeg upravljačkog organa.

"Potrebno je zadržati dobra rješenja iz Zakona uz povećanje broja članova Savjeta, pooštravanja odgovornosti Savjeta, generalnog direktora i direktora Radija i Televizije Crne Gore za finansijko poslovanje i stepen povjerenja građanja u javni servis".

"Ukoliko bi se broj članova Savjeta RTCG sa sadašnjih devet povećao na 11 i to sa predstavnicima iz reda NVO, rad RTCG bi bio više nezavisan", rekao je on.

Đurović smatra da nema dileme da se Zakon mora mijenjati u dijelu koji se odnosi na finansiranje RTCG. "Bilo bi dobro da se uvećaju sredstva koja dolaze za finansiranje RTCG iz budžeta Crne Gore i uvede radio-difuzna taksa. Povećanjem sredstava iz postojećeg izvora (budžet Crne Gore) i uvođenjem novog izvora, osigurava se veća finansijska nezaviisnot i izdašnije finansiranje kojim će se osigurati ostvarenje ciljeva Javnog servisa", smatra on.

Kako je naveo, zakonom je potrebno povećati odgovrnost Savjeta i generalnog direktora za negativan finansijski bilans.

"Finansijski gubitak treba da bude razlog za raspuštanje Savjeta od Skupštine i smjenu generalnog direktora. Radio-difuzna taksa treba da bude vezana za isplatu plata zaposljenima po ugovoru o radu. Od plaćanja takse treba da budu oslobođeni najugroženiji stanovnici Crne Gore", smatra Đurović.

Kako je rekao, to rješenje ne podrazumijeva posrednike u naplati jer se sistem naplate preko posrednika pokazao neefikasnim i neodrživim.

"Ukoliko bi bio prihvaćen ovaj prijedlog, fizička lica u radnom odnosu plaćala bi radio-difuznu taksu u iznosu od 0,5 odsto bruto ličnog dohotka za prethodni mjesec. Manje plaćaju oni koji manje zarađuju", naveo je Đurović.

Kako je rekao, obaveza direktne uplate radio-difuzne takse na račun RTCG je obaveza poslodavca koji uplatu vrši u momentu isplate zarada.

"Polovina prikupljenih sredstava od radio-difuzne takse mogla bi da bude upotrijebljena za finansiranje projekata elektronskih medija kroz fond za podsticaj medijskog pluralizma kojim bi upravljao Savjet Agencije za elektronske medije", naveo je Đurović.

To, dodao je, može pomoći da se dodatno stimuliše ostvarenje javnog interesa kada je inormisanje u pitanju ali i pomogne rad najkvalitetnijih privatnih elektronskih medija.

Đurović smatra da su neophodne promjene i u Zakonu o elektronskim medijima kako bi se precizirale norme koje se odnose na oduzimanje odobrenja za emitovanje zbog nepoštovanja odobrenja.

"Potrebno je precizirati i odgovrnost direktora Agencije za neprimjenjivanje zakona. Izmjenama Zakona o elektronskim medijima potrebno je stvoriti obavezu za Agenciju da priprema i objavljuje na internet stranici izvještaje, odnosno analize primjene programskih standarda najmanje šestomjesečno kako bi se vidjelo koji mediji ne poštuju odobrenje za emitovanje", naveo je on.

Kako je ocijenio, potrebno je stvoriti obavezu za Agenciju da priprema najmanje jednom godišnje istraživanje javnog mnjenja o povjerenju, gledanosti/slušanosti elektronskih medija u Crnoj Gori.

"Izmjenama Zakona o medijima potrebno je dodatno stimulisati samoregulaciju u medijskoj zajednici. Ukoliko Ministarstvo i Vlada tokom javne rasprave ne uvaže primjedbe na Zakon o javnim radio-difuznim sevsima, Skupština Crne Gore ima šansu da unaprijedi ovaj propis", poručio je Đurović.

Skupština, smatra on, ima odgovornost i da pokrene izmjene ostalih medijsih zakona ukoliko želi da rješava anomalije u sferi informisanja građana.

(Mina)