[ Mina ]

ZA CRNE TAČKE

Pejović: Do kraja godine 50 miliona

Crnoj Gori do kraja mjeseca biće na raspolaganju 50 miliona eura za saniranje četiri crne ekološke tačke, rekla je državna sekretarka za životnu sredinu Daliborka Pejović, navodeći da je država na dobrom putu da problem opasnog otpada riješi na kvalitetan način.

“Tehnički pregovori sa Svjetskom bankom su završeni i očekujemo da nam 50 miliona eura, koliko je predviđeno za saniranje četiri ekološke crne tačke, budu na raspolaganju već krajem septembra”, rekla je ona Pobjedi.

Prema riječima Pejović, nakon toga slijedi raspisivanje međunarodnog tendera za izbor kompanije koja će sanirati deponiju Maljevac u Pljevljima, jalovište Gradac, zatečeni grit u Brodogradilištu Bijela i u zavisnosti od dogovora prostor Kombinata aluminijuma.

„Izvjesno je da ćemo biti rijetka država u regionu koja će za relativno kratko vrijeme uspješno riješiti problem upravljanja opasnim otpadom i uspostaviti adekvatne tehnološke mehanizme koji će eliminisati mogućnosti
njegovog stvaranja”, dodala je ona.

Pejović je navela da je važno znati da Evropa ne traži slijepo poštovanje i implementaciju evropskih standarda, “već kvalitetno prilagođavanje i stvaranje koncepta u realnim okvirima koje Crna Gora ima kao relativno mala država”.

“Hoću da kažem da i pored jasne volje i potrebe da u potpunosti harmonizujemo sve međunarodne politike u ovoj oblasti, Crna Gora je već izgradila svoje ekološke principe kojima smo potvrdili da zbilja promišljamo na ustavno proklamovan nacin”, ukazala je ona.

Pejović je rekla da je otpad već izvjesno najveći problem s kojim se u Crnoj Gori suočava.

“U tom dijelu, možda najizrazitije možemo uociti probleme u decentralizovanom pristupu u vođenju politike i preduzimanju aktivnosti u odnosu na koje jedan broj lokalnih uprava očekuje podršku države dok ostali pokušavaju samoinicijativno da riješe svoje problem”, kazala je ona.

Pejović je podsjetila da Evropska komisija zamjera Crnoj Gori i nedovoljno izdvajanje novca za životnu sredinu na svim nivoima.

“Crna Gora izdvaja za životnu sredinu 0,58 procenta od budžeta, a evropski prosjek je dva procenta. Nijesmo iskoristili šansu da nakon donošenja Zakona o životnoj sredini, pored osnivanja Agencije za zaštitu životne sredine, formiramo i tzv. Eko-fond kroz koji bismo obezbjeđivali dodatna sredstva za realizaciju projekata koji unapređuju ekološke standard”, rekla je Pejović.

Upitana da prokomentariše ocjene da bi članstvom u NATO Crna Gora dovela u opasnost životnu sredinu, ona je kazala da članstvo samo po sebi ne može donijeti nbnikakve opasnosti po životnu sredinu,” jer kada država postane članica ona dogovara modalitete saradnje”.

„Kada je oblast životne sredine u pitanju, sve članice NATO-a, makar evropske države, dovele su na najveći mogući nivo standarde u životnoj sredini i sada diktiraju obaveze onima koje se priključuju EU”, zaključila je Pejović.