UČESNICA RATA 1914.

Andrijašević: Velika žrtva, ali i veliki nauk

Crna Gora je bila jedna od osam zemalja učesnica rata 1914. godine, što dovoljno govori ne samo o našem posebnom, mjestu u ovom velikom istorijskom događaju, već i o našoj obavezi, i pravu, da danas, prilikom obilježavanja jubileja, budemo u istom redu s najvećim evropskim država­ma, kao što smo i tada bili, kaže u inter­vjuu Pobjedi profesor Univer­ziteta Crne Gore, istoričar Živko Andrijašević

"Podsjećanjem na ovakvu istorijsku ulogu Crne Gore u Prvom svjetskom ratu, mi iznova afirmišemo tradicije crnogorske državnosti, ali i podsjećamo na okolnosti i posljedice gubitka nezavisnosti. Obilježavanje ovog jubileja dobra je prilika da ukažemo i na vrijednosti i vrline crnogorskog društva, koje su se u ovom velikom su­kobu pokazale", kaže Andrijašević i ističe da mi imamo razloga da obilježavamo ovaj jubilej.

"Naravno, ima "mudraca" koji ne razlikuju obilježavanje od proslavljanja, pa tvrde da će­mo slaviti poraze, pogibije i gubitak države. Mi ćemo pod­sjećati na te događaje na naučno utemeljen i civilizovan na­čin, uvjereni da je najvažnija funkcija istorijskog podsjećanja da afirmiše vrijednosti do kojih jedno društvo drži. Upravo zato, naša država treba da obilježi jedan veliki doga­đaj u kome je učestvovala, Što je mnogo bolje nego da neka druga država to učini umjesto nje", kaže Andrijašević.

Sagovornik Pobjede, koji pre­daje Istoriju Crne Gore u Novom vijeku i Istoriju Balkana u Novom vijeku i koji je do sada objavio desetak knjiga i više od 200 naučnih radova, kaže da je Crnoj Gori 1918. godine uči­njena velika nepravda.

Govoreći o tome da smo i danas svjedoci da se iznose neki kritički sudovi o ulozi Crne Gore u Prvom svjetskom ratu, u ko­jima se optužuje za nečasno držanje Andrijašević kaže:

"Poznate su mi te optužbe, ko­je su se javile još dok je rat tra­jao. Tada su o ulozi i držanju Crne Gore podmetali i insinu­irali zvaničnici i propagandisti srpske vlade, želeći da moral­no i politički diskredituju Cr­nu Goru i njenu dinastiju pred evropskim saveznicima. Srp­ska vlada je radila na stvaranju jednistvene države na čijem će čelu biti dinastija Karađorđević, i za ostvarivanje takve na­mjere postojao je samo jedan problem - Crna Gora. Narav­no, Crna Gora je bila „pro­blem" sa međunarodnoprav­nim legitimitetom", smatra Andrijašević.

On navodi da je zbog toga trebalo diskreditovati djelova­nje crnogorske vlade i kralja Ni­kole.

"Tačnije, trebalo je priba­viti opravdanje za ono što je izvedeno 1918. godine. Svrga­vanje dinastije Petrović-Njegoš trebalo je da izgleda kao pravedna kazna za nacionalnu izdaju koju su počinili. Slične optužbe izriču se i danas, sa­mo što se takvim optužbama umjesto političkog, daje zna­čenje naučnog stava. Naravno, opet se podvaljuje na isti na­čin", ističe istoričar.

On navodi i najnoviji primjer.

"Baš ovih dana jedan srpski istoričar, profesor Univerzite­ta i akademik SANU, tvrdi da je kralj Nikola svim silama sa­botirao djejstva crnogorske vojske, te da je „likovao kada je gledao te jadne i nesrećne Sr­bijance... kako prelaze i povla­če se preko Crne Gore." (NIN, 26. 06. 2014) Da je kralj liko­vao, svjedoči, navodno, italijanski poslanik na Cetinju. To je, naravno, potpuna neistina. Kao dokaz da ovaj istoričar go­vori neistinu, navodim rečeni­cu o istom događaju iz njegove knjige „Italija i Crna Gora 19144925" (1998), u kojoj kaže da je kralj Nikola „bio zapa­njen i razočaran onim što je video" (str. 172). Dakle, daleko od bilo kakvog likovanja nad „jadnim i nesrećnim Srbijan­cima". Eto, tako se plasira „na­učna istina" o Crnoj Gori u Prvom svjetskom ratu. Vjeruj­te da u njegovim tumačenjima ima više insinuacija o Crnoj Gori nego o Austro-Ugarskoj, što je vrlo interesantno", zaključio je Andrijašević.