A.J.

REAGOVANJE VRHOVNOG SUDA

"Zaposlenost kandidata nije nužno eliminacioni uslov"

Obaveza dostavljanja "Izvoda iz evidencije ličnog kartona nezaposlenog" u okviru potrebne dokumentacije prilikom prijavljivanja na javni oglas za izbor pripravnika u sudovima, nije nužno eliminacioni uslov prilikom ocjene podnijete dokumentacije, i bio je predviđen u javnim oglasima još od 2016. godine, kada je stupio na snagu Zakon o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu, saopštili su iz Vrhovnog suda Crne Gore.

Oni su reagovali povodom saopštenja NVO Akcije za ljudska prava: "Alarmantno nizak odziv: "9 prijavljenih za 41 poziciju pripravnika u crnogorskim sudovima", u kom su kazali da veoma mali broj prijava na oglas Vrhovnog suda Crne Gore za prijem pripravnika u sudovima zahtijeva dodatne mjere.

"Obaveza dostavljanja Izvoda iz evidencije ličnog kartona nezaposlenog lica u okviru potrebne dokumentacije prilikom prijavljivanja na javni oglas za izbor pripravnika u sudovima, nije nužno eliminacioni uslov prilikom ocjene podnijete dokumentacije, i bio je predviđen u javnim oglasima još od 2016. godine, kada je stupio na snagu Zakon o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu. Osim toga, isti zahtjev je bio u primjeni i prije tačno 3 godine, kada su bili izabrani pripravnici kojima je prestao radni odnos zbog isteka trajanja pripravničkog staža (3 godine). Tada se na javni oglas za izbor 41 kandidata prijavilo ukupno 53 kandidata, a tri godine nakon toga, prijavilo se samo 9 kandidata i svi su izabrani. Shodno tome, navedeni uslov nije uzrok niskom odzivu pripravnika, posebno imajući u vidu zakonsku regulativu", kazali su iz Vrhovnog suda.

Naime, odredbom člana 2 Zakona o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu, propisano je da je pripravnik lice koje prvi put zasniva radni odnos u svojstvu pripravnika u sudovima, odnosno Državnom tužilaštvu.

Prema njihovim riječima, širi pojam definicije pripravnika predviđen je Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, pa je odredbom člana 80 propisano da je pripravnik lice koje prvi put zasniva radni odnos u državnom organu u određenom nivou kvalifikacije obrazovanja, radi osposobljavanja za samostalno vršenje poslova.

"S tim u vezi, obavještavamo javnost da se prilikom procjene prijave kandidata za izbor pripavnika cijeni Izvod iz evidencije ličnog kartona nezaposlenog lica, kao usmjeravajući kriterijum za zaključak o tome da li je neko lice već zasnovalo radni odnos; ukoliko jeste, da li je radni odnos u državnom organu, te ukoliko je zasnovan radni odnos u državnim organu, da li je taj radni odnos zasnovan u sudovima, odnosno u Državnom tužilaštvu. U tom slučaju, kandidat za pripravnika ne bi mogao biti izabran (ponovo) za pripravnika, saglasno citiranim zakonskim odredbama, ali to ne znači da u toku trajanja javnog oglasa i podnošenjem prijave, zaposleni kandidat mora dati otkaz na trenutnim poslovima. Posebno ističemo da je Zakon o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu lex specialis i normira uži pojam pripravnika, za razliku od Zakona o državnim službenicima i namještenicima, zbog čega je, između ostalog, u dosadašnjoj praksi prihvaćeno više prijava kandidata, koji su već bili u radnom odnosu u drugim državnim organima, ali ne i u sudovima", navode iz Vrhovnog suda. 

Tek donošenjem Odluke o izboru pripravnika, kandidat bi, dodaju, bio u obavezi da zatraži prestanak radnog odnosa u drugom državnom organu, kako bi se stekli uslovi za zasnivanje radnog odnosa u određenom sudu. Takvo tumačenje je nalazilo opravdanost upravo zbog cilja izbora većeg broja pripravnika i održavanja kontinuiranog pozitivnog trenda broja prijava kandidata (od prvog javnog oglasa 2017. godine do oglasa u januaru 2024. godina).

Naglašavaju da imaju zaključene Memorandume o širokom obimu saradnje sa svim Pravnom fakultetima u Crnoj Gori, ali da i pored toga studenti nijesu (očigledno) motivisani da se prijave na javni oglas za izbor pripravnika u sudovima.

Kao moguće razloge za nedovoljnu zainteresovanost studenata da se prijave na javni oglas za izbor pripravnika u sudovima vide sistem izbora pripavnika, koji se, dodaju, zasniva na prethodnom polaganju stručnog ispita (nakon okončanih studija), potrebne stručne kvalifikacije, dužina trajanja pripravničkog staža, kao i sistem mobilnosti pripravnika na nacionalnom nivou, imajući u vidu da pripravnici u određenom periodu tokom praktične obuke moraju provesti najmanje godinu u Podgorici, kako bi se obučili u Upravnom sudu Crne Gore i Privrednom sudu Crne Gore, bez obzira na njihovo mjesto prebivališta i bez ikakve dodatne naknade za troškove. Osim toga, potrebno je, kažu, skrenuti pažnju i na već postojeće nedovoljne uslove za rad sudija i sudske administracije u svim sudovima, što dodatno može uticati na kvalitet obuke pripravnika kod mentora-sudije.

"Ukazujemo i na opšte stanje u društveno-političkom kontekstu, zasnovanom često na neprimjerenim kritikama prema sudstvu, što se, u visokom stepenu vjerovatnoće, direktno odrazilo i na motivaciju mladih lica da nakon studija svoju karijeru započnu u sudstvu. Na drugoj strani, Vrhovni sud izražava podršku daljoj diskusiji koja treba da doprinese utvrđivanju tačnih razloga zašto se ne prijavljuju kandidati za praktičnu obuku u sudovima.

Koristimo ovu priliku da apelujemo na nevladinu organizaciju Akcija za ljudska prava da prije objavljivanja ovakvih saopštenja zatraži pojašnjenje ili odgovor od Vrhovnog suda, imajući u vidu značaj koju takva informacija ima prioritetno za zainteresovanu javnost - potencijalne kandidate za pripravnike u sudovima. Vrhovni sud ostaje otvoren za komunikaciju i saradnju sa svim nevladinim organizacijama, bez obzira na to da li ima zaključen Memorandum o saradnji", zaključuju u saopštenju.