PAZITE SE

Fizička neaktivnost uzročnik obolijevanja

Fizička neaktivnost jedan je od glavnih faktora rizika koji dovode do velikog broja obolijevanja i umiranja od, prije svih, masovnih nezaraznih bolesti, poručila je specijalista higijene u barskom Domu zdravlja, Snežana Barjaktarović Labović.

Prema njenim riječima, pravilan način ishrane, redovna fizička aktivnost i zdrav stil života put su ka dobrom zdravlju i njegovom unapređenju, a, dodala je ona, iz toga proizilazi i kvalitetan život. Međunarodni dan fizičke aktivnosti obilježava se sjutra.

Dan fizičke aktivnosti se obilježava od kada je Izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije, pod nazivom Smanjenje rizika, promocija zdravog načina života, pokazao da skoro dva miliona ljudi umre tokom godine zbog fizičke neaktivnosti.

Barjaktarović Labović je agenciji Mina kazala da je cilj Dana fizičke aktivnosti podizanje svijesti o značaju redovne fizičke aktivnosti u očuvanju i unapređenju dobrog zdravlja.

"To je jedan od pristupačnih i ekonomičnih preventivnih faktora, koji uz pravilnu ishranu, odricanje od konzumiranja alkohola i cigareta vodi zdravom načinu života", kazala je Barjaktarović Labović.

Kako je navela, fizička neaktivnost se smatra jednim od deset vodećih faktora rizika za hronične nezarazne bolesti.

Ona je ukazala da je među djecom sve više onih koji su fizički neaktivni.

Prema riječima Barjaktarović Labović, obilježavanje ovog dana je osmišljeno kako bi se svi aktivirali, a država mogla da napravi što više površina gdje se može sprovoditi fizička aktivnost.

"Potrebni su parkovi, biciklističke staze, igrališta. Dakle, neophodni su svi prostori koji bi omogućili da se fizička aktivnost nesmetano sprovodi", navela je Barjaktarović Labović.

"Po definiciji, fizička aktivnost je svaki pokret tijela koji nastaje kontrakciojom skeletnih mišića, a troši energiju. Svaki naš pokret troši energiju, a preporuka je što više fizičke aktivnosti dnevno bez obzira na pol i uzrast", rekla je Barjaktarović Labović.

Fizička aktivnost, apelovala je ona, mora da bude individualno dozirana, kao i jelovnik.

"Ne možemo svi da se bavimo istim nivoom fizičke aktivnosti, u istom trajanju, intenzitetom, već bi trebalo da se odradi prema stručnom nadzorom i da se individualno dozira. Ono što može kompletna populacija da primjeni je umjereni nivo fizičke aktivnosti, a to je prije svega hodanje", poručila je Barjaktarović Labović.

Ona je precizirala da ne treba ni prebrzo ni presporo šetati, već umjereno.

"To je hodanje takvom brzinom da osjećamo da smo se blago umorili, osećamo brži puls, brže dišemo, ali možemo nesmetano da razgovaramo sa nekim sa kim hodamo", pojasnila je Barjaktarović Labović.

Kako je rekla, umjerena i svakodnevna fizička aktivnost je neophodna, a svaka duža pauza poništava prethodno ostvarene efekte fizičke aktivnosti.

Barjaktarović Labović je apelovala da djecu treba forsirati da što više budu aktivna fizički a da što manje provode ispred računara i televizora, i da se što više vani igraju.

Ona je dala preporuke i za zaposlene.

"Oni koji rade, pauzu treba da iskoriste za šetnju. Moguće je sve, samo je problem što ljudi neće da shvate koliko je fizička aktivnost dobra i koji su njeni pozitivni efekti na zdravlje", ocijenila je Barjaktarović Labović.

Ona je kazala da fizička aktivnost prevenira sve hronične nezarazne bolesti, od gojaznosti, preko bolesti srca, krivnih sudova, osteoporoze i nekih oblika karcinoma.

"Hrana je za nas energija, a kroz fizičku aktivnost trošimo energiju. Onog momenta kada nastane nesklad, odnosno kada trošimo manje energije nego što unesemo putem hrane, u organizmu dolazi do nakupljanja viška energije, odnosno dolazi do uvećanja tjelesne mase i to na račun masne mase, što je, u stvari, definicija gojaznosti", rekla je Barjaktarović Labović.

Prema njenim riječima, kada se unosi manje nego što se troši ide se u pothranjenost, odnosno smanjenje tjelesne mase.

"Ukoliko neko ima normalnu tjelesnu masu i doziranu i redovonu fizičku aktivnost, onda uspijeva da održi stabilnom svoju tjelesnu masu", kazala je Barjaktarović Labović.

Ona je rekla da fizička aktivnost i do 50 odsto smanjuje rizik za nastanak obolijevanja od povišenog pritiska, od pojava šećera u krvi, gojaznosti.

Kako je dodala, fizička aktivnost smanjuje nivo šećera i holesterola u krvi, smanjuje krvni pritisak i otpor krvnih sudova, a time popravlja snabdevanje organa kiseonikom.

Upražnjavajući fizičku aktivnost, dodala je, smanjuje se broj popušenih cigareta, "a fizički aktivne osobe su bolje raspoložene, zadovoljnije sobom i bolje reaguju na stres".

"Jako je važno da ljudi shvate da, ako su redovno fizički aktivni, itekako mogu da preveniraju veliki broj bolesti. Uradite sve što možete pješke, poput odlaska kod prijatelja, na posao, do prodavnice. Ne koristite lift, već stepenice i učinite sve da nam noge kao organ kretanja ne apotrofraju", zaključila je Barjaktarović Labović.