M.M.Lj.

PROTEST

Poslanici da ne glasaju za selektivno propisan, diskriminišući zakon

Akcija za ljudska prava i Udruženje "Štrpci - Protiv zaborava” održali su protest ispred Skupštine, pod nazivom "Za sve civilne žrtve rata" na kom su pozvali poslanike da ne glasaju za amandmane na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koje su podnijeli poslanici Slaven Radunović (Nova srpska demokratija - NSD) i Momčilo Leković (Demokrate).

Učesnici protesta nosili su transparente "Ne dijelite žrtve na naš račun", "Zašo nas dijelite", "Đe će vam duša", "Budite ljudi, ne samo političari", "Još smo u vozu", "A šta je sa nestalima na Kosovu". 

Amandmanima se, ocjenjuju, još više sužava Institut civilne žrtve rata, "koji su prethodno poslanici NSD i DNP u Predlogu zakona već predložili na diskriminatoran način".

Aktivistkinja Akcije za ljudska prava Bojana Malović kaže da se Institut civilne žrtve rata uvodi na selektivan način, koji je u suprotnosti sa ljudskim pravima i moralnim dugom, koji svi mi, pa tako i Crna Gora, imamo prema civilnim žrtvama rata 90-ih.

“Prema mišljenju predlagača Demokratske narodne partije i Nove srpske demokratije, status civilne žrtve rata u Crnoj Gori zaslužuju samo žrtve oružanih sukoba sa NATO alijansom, ali ne i sve one civilne žrtve koje su stradale od posljedica rata u Bosni i Hercegovini, u Hrvatskoj ili na Kosovu. Kako sve civilne žrtve rata zaslužuju jednak tretman i moraju biti izjednačene u svojim pravima, mi se nadamo da ovaj predlog zakona neće biti usvojen, jer on isključuje zaštitu svih onih porodica iz Crne Gore koje su u oružanim sukobima izgubile svoje najbliže, čiji su najbliži stradali u otmici iz voza u Štrpcima, na Kosovu, čiji su najbliži ubijeni u Pljevaljskoj Bukovici ili prilikom deportacije izbjeglica”, kazala je ona.

Predstavnik Udruženja Štrbci protiv zaborava Demir Ličina kaže da se 30 i više godina od zločina trude da dobiju istinu o zločinu i pravdu.

“Društvo koje izbjegava istinu i pravdu, prije ili kasnije postaje nesrećno i mračno. U sistemu koji počiva na nepravdi ili je tolerišđe, prije ili kasnije svi dođu na red”, kazao je on.

Poručio je da bi jednako bio ispred Skupštine da su samo žrtve u Štrpcima bile obuhvaćene ovim zakonom.

“Iz poštovanja prema žrtvama olitičarima neću poručiti ništa. Mislim da su dovoljno kazali, a najviše o sebi”, kazao je Ličina.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević kazala je da su pred poslanicima dva puta.

“Jedan je onaj koji nude predlagači ovakvog selektivnog zakona. To je put koji negira žrtve, istoriju, ljudska prava, koji predstavlja da je jedini rat u kojem je Crna Gora učestvovala rat sa NATO paktom, što nije istina inažalost to unesrećene porodice žrtava to najbolje znaju”, kazala je ona.

Ističe da amandmani BS predstavljaju put uključivanja svih, poštovanja jednakosti u pravima, demokratski put, koji ne dijeli ljude po vjeri naciji i onome što se iz istorije probere kao nešto što je lakše podnosivo.

“Pozivam sve poslanike da ne glasaju za selektivno propisan, diskriminišući Institut civilne žrtve rata. Da opišu žrtve onakvim kakve jesu, što propisuju amandmani BS. Dragi građani, solidarnost nije umrla u ovoj zemlji. Ima ljudi kojima je stalo do patnje drugih i do stvaranja prava svih. Srećna vam Nova godina. U tom duhu nadam se da će biti mnogo bolja”, poručila je Gorjanc Prelević.

U ime Kluba Bošnjačke stranke, Damir Gutić kazao je da se prvi put uvodi status civilne žrtve rata u neki zakon, međutim, to se, kako je rekao, radi na jedan diskriminatorski način.

"Moram da naglasim da Bošnjačka stranka u potpunosti podržava potrebu da žrtve NATO bombardovanja budu obeštećene na neki način, ali da se to ne radi diskriminatorski i ne na način da se bilo koja druga grupa isključuje. Nadam se da će poslanici većine imati sluha i da ćemo ili usvojiti zakon na način da sve grupacije budu uključene ili da ga nećemo usvojiti u ovakvom diskriminatorskom obliku”, kazao je on.

Sin Osmana Bajrovića kazao je da je njegovog oca ubila crnogorska policija maja 1992. godine u Herceg Novom .

“Postavio bih pitanje poslanicima i premijeru kakav oni diskriminatorski zakon žele da stave na snagu. Da li su civilne žrtve sve jednake ili su one koje su ubijene od puške NATO agresora drugačije od onih koje je puška države Crne Gore ubila, kao što je ubila moga oca. Postavio bih pitanje premijeru, kao i svim poslanicima koji će glasati za ovaj diskriminatorski i rasistički zakon, da li vi glasate za diskriminatorske i rasističke zakone koje su ustavom države Crne Gore zabranjene", kazao je on.

Mirsad Rastoder iz Bošnjačkog vijeća naglašava da je svaka selektivna pravda gotova nepravda.

“I to treba da znaju ovi ljudi i da ne čine to. Da ne gaze po neznanim grobovima, da ne gaze po još nesahranjenim dušama, jer izdvajati civilne žrtve i razdvajati ih po etničkoj, vjerskoj ili bilo kojoj odrednici je zaista i nepravda i grijeh i bruka za ovo društvo", kazao je Rastoder.

Poručio je poslanicima da se izdignu iz političko-interesnih sfera i pravedno odluče da se oda poštovanje svim civilnim žrtvama kroz zakon.

“Jer ovdje nije bitna toliko materijalna nadoknada koliko je bitno moralno priznanje da su ti ljudi stradali bez ikakve krivice, a vi znate koliko to košta u Crnoj Gori. Ne daj Bože nikome da osjeti bol koju nose razne porodice zbog toga što ne znaju gdje je grob njihovih najmilijih, gdje su kosti. Postoji i jedna kletva koju ja neću izgovoriti u Crnoj Gori koja o tome govori i koju može da spozna samo onaj ko osjeti kakav je to bol i kolika je to težina”, kazao je on.

Apelovao je na poslanike da ne ćine novi grijeh I novu veliku uvredu.

"Apelujem na njihovu ljudskost da spoznaju da pravo je osnovni za izgradnju našeg prosperitetnijeg društva i za evropske integracije u koje se zaklinju. Jer samo tim i tako kao što smo i oko popisa napravili fini i sporazum, možemo napraviti sporazum i o ovom suočavanju s prošlošću i rješavanju pitanja koja čekaju neka, ako ne ova, čekaju neka nova vremena. Oni koji glasaju danas za taj zakon sigurno će biti na stubu srama istorije, a doći će neke generacije nove koje će reći dosta, dosta. Stanite, moramo priznati ono što je bilo i kako je bilo da bismo išli dalje", zaključio je Rastoder