Мина/М.Л.Б.

KONFERENCIJA AEM-A

Crnogorskoj medijskoj sceni potrebna jača samoregulacija

U Crnoj Gori je krajnje vrijeme da se postave okviri za rješavanje pitanja finansijske održivosti medijskog sistema, medijskog vlasništva i uspostavljanja regulacije, a za to je potrebna ozbiljna posvećenost struke i politička volja, poručeno je sa međunarodne konferencije "Medijski horizonti: Budući izazovi".

Na konferenciji, koju je organizovala Agencija za elektonske medije (AEM), ocijenjeno je da je crnogorskoj medijskoj sceni potrebna jača samoregulacija, kako bi se unaprijedio kvalitet izvještavanja.

Direktorica AEM-a Sunčica Bakić kazala je da je, nezavsno od lokalnih problema, održivost tradicionalnih medija globalni izazov.

„Krajnje je vrijeme da se fokusiramo na ozbiljnu strategiju, koja će nam istovremeno omogućiti da crnogorske propise uskladimo sa evropskim regulatornim okvirom, ali i da postavimo okvire za rješavanje pitanja finansijske održivosti medijskog sistema, medijskog vlasništva i uspostavljanja regulacije“, rekla je Bakić.

Za to će, kako je poručila, biti potrebna ozbiljna posvećenost struke da se nađu modeli koji će funkcionisati na tržištu kao što je crnogorsko, politička volja da se ti modeli usvoje, kao i jačanje pozicije AEM-a.

Bakić je kazala da promjena nije nemoguća, i da je potrebno kontinuirano jačenje edukacije građana na polju medijske pismenosti, podrška slobodnim medijama i izgradnji relevanatnih javnih servisa.

„Mudrost je odlučiti kada je vrijeme za promjenu, a kada treba prihvatiti status kvo. Za promjenu je krajnje vrijeme“, poručila je Bakić,

U Crnoj Gori 222 medija, a tržišni “kolač” 10-a miliona eura

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović rekla je da AEM, kao regulatorno tijelo, treba da ima najsnažnije poluge regulacije u svom domenu.

U Crnoj Gori, kako je navela, postoje 222 medija, u kojima radi dvije hiljade medijskih radnika.

„Na 600 hiljada stanovnika i na tržišni „kolač“ od desetak miliona eura, možemo reći da je situacija zaista izazovna za poslovanje i rad“, kazala je Vujović.

Ona je navela da, s druge strane, kada se pogleda brojčano, djeluje da je pluralizam u punoj snazi.

Vujović je, govoreći o budućnost novinarstva, kazala da je novinarima teško u ovoj konkurenciji i u ovim uslovima rada.

„Međutim, znamo da je novinarstvo strast i da se u ovu profesiju ulazi iz drugih profesija, ali se iz nje teško izlazi“, rekla je Vujović.

Zakonima je, kako je navela, predviđeno jačanje nezavisnosti i efikasnosti AEM-a, kao i veći opseg nadležnosti i veće mogućnosti za reagovanje u slučaju kršenja standarda.

„Nama tek predstoji veliki broj aktivnosti kada počnu da se realiziju aktivnosti iz medijske strategije i primjenjuju medijski zakoni“, kazala je Vujović.

Predsjednik Savjeta AEM-a Branko Bošković kazao je da je sloboda govora jedno od najznačajnijih dostignuća modernog čovjeka, ali da, kao i svaka druga, i ta sloboda sa sobom nosi značajnu dozu odgovornosti prema sagovornicima, ili prema onima kojima su naše riječi usmjerene.

Mediji su, prema riječima Boškovića, prozor kroz koji javnost posmatra događaje oko sebe, ali i filter koji stoji na tom prozoru.

„Uloga medija je da kroz odgovoran pristup pruže informaciju i omoguće svima da budu dovoljno obaviješteni da donose odluke samostalno“, naveo je Bošković.

On je dodao da su, osim informativne, mediji uvijek, a danas posebno, kreirali javno mnjenje.

„Iako nije lako definisati šta je javni interes u određenom trenutku, siguran sam da nema dileme oko nekoliko najznačajnih vrijednosti – poštovanje dostojanstva, jednakost, pravda, otvorenost, odgovornost“, kazao je Bošković.

Novinarka Televizije Nova S Jelena Obućina je, na panelu „Budućnost novinarstva“, kazala da ne postoji tačan odgovor na pitanje gdje je novinarstvo danas.

„Nije ista budućnost novinarstva kada se gleda iz Srbije i iz ugla BBC podkasta. Za Srbiju je budućnost novinarstva u dva pravca, jedan je pod stegama, a drugi u rovu“, rekla je Obućina.

Direktor Radio Televizije Nikšić Nikola Marković je, na pitanje gdje je novinarstvo danas, odgovorio da „spasa nema, ali propasti nećemo“.

„Neupitno je da će novinarstvo opstati, ali me brine što, za razliku od ranije kada smo ima tri, četiri medija, danas imamo oko 200 medija i vrlo malo novinara“, kazao je Marković.

Novinar Televizije Vijesti Petar Komnenić kazao je da je danas ključna uloga regulatora, kao i postavljanje standarda.

On smatra da nijesu svi konzumentni medija otišli na brzo i opskrurno.

Ivana Brkić Tomljenović iz RTL Televizije kazala je da hrvatski mediji još prolaze tranziciju.

„Situacija nije bajna, kao što nije nigdje. Više do 20 godina sam u novinarstvu, i mogu da kažem da je samo jedna stvar stalna, a to je promjena“, navela je Brkić Tomljenović.