K. Јанковић [ Portal RTCG ]

REAKCIJE NA HAPŠENjA

Policija ne nadzire pedofile, zaštititi djecu

Dječija pornografija, pedofilija i manipulacija nad djecom su veliki problemi u našem društvu, kojim se nadležne institucije ne bave u dovoljnoj mjeri, jer ne postoje propisi koji omogućavaju službenicima Uprave policije da nadziru pedofile, poručuju u razgovoru za Portal RTCG izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović i psihološkinja Radmila Stupar Đurišić. One su komentarisale jučerašnje hapšenje tri osobe za koje se sumnja da su počinile krivično djelo dječije pornografije.

Hapšenja u Beranama, Budvi i Podgorici su uslijedila zahvaljujući međunarodnoj akciji "Mozaik", koja je dio EUROPOL EMPACT Akcionog plana na otkrivanju krivičnih djela dječije pornografije i procesuiranje izvršilaca ovih djela.

Mihailović je pohvalila akciju Uprave policije kojom su juče u Beranama uhapšeni V.G. (64), u Budvi K.D. (23) i u Podgorici A.G. (19) zbog sumnje da su izvršili krivično djelo dječija pornografija, ali navodi da su polne slobode djece ugrožene i nakon što takvi ljudi izađu iz zatvora, a djecu više niko ne štiti.

Dopis Miloviću da preduzme korake i omogući zaštitu djece

Ona je u ime Udruženja Roditelji prošle sedmice poslala dopis ministru pravde Andreju Miloviću da konačno preduzme korake kako bi se skratio period čekanja na zaštitu djece od počinilaca djela protiv polne slobode.

Prije dvije godine, podsjeća Mihailović, usvojena je izmjena Krivičnog zakonika nakon pet godina zalaganja Udruženaj Roditelji za pooštravanje kaznene politike, ali većina tada usvojenog još nije počela da se primjenjuje.

Zatražili su da se konačno omogući primjena odredbi koje su stupile na snagu u januaru 2022. godine, jer do sada nijesu dobili nikakav odgovor od ministara ni od Savjeta za prava djeteta.

“Odgovor je uvijek isti: nijesu pripremljena podzakonska akta niti je urađeno što je trebalo da se počne sa implementacijom definisanog izmjenama Zakona”, navodi se u dopisu.

Mihailović nam je kazala da su, između ostalog, tražili da se formira registar počiilaca krivičnih djela protiv polnih sloboda na štetu djece i obavezne mjere posebnog nadzora koje bi važile nakon odsluženja kazni, kao i to da osobe koje su osuđene za ova krivična djela snose i dodatne pravne posljedice.

“Za te osobe treba da važe mjere posebnog nadzora. Posle izdržane kazne zatvora treba da budu u obavezi da se javljaju policiji, a sudovi bi trebalo da mogu da im zabrane posjećivanje mjesta na kojima se okupljaju djeca: dvorišta škola, vrtića, igrališta... Ovo pitanje je slaba tačka društva i mi radimo sve da to promijenimo, ali gubim nadu da će se nešto promijeniti, jer su se mijenjali ministari, a ovo pitanje nije riješeno”, navela je Mihailović.

Istakla je kako nemamo podzakonska akta kojim bi se policiji omogućilo da nadziru pedofile, gdje rade, kuda se kreću, te da je to ogroman problem.

"Tražili smo da se mjere posebnog nadzora sprovode 20 godina poslije izvršene kazne zatvora ili kazne dugotrajnog zatvora, uz mogućnost ukidanja", navela je Mihailović. 

Udruženje se Upravi policije obraćalo za konkretnu osobu koja se kretala u blizini škole, a osuđivana je za pomenuta krivična djela.

"Ali su nam rekli da nemaju mogućnost da bilo što urade, jer ništa nije pripremljeno, odnosno, nemaju propis da se na njega pozovu. Zato nadzora nad tim osobama nema i ne znamo da li će ga biti i kada”, ističe Mihailović.

Psihološkinja ukazuje na blagu kaznenu politiku

Psihološkinja Radmila Stupar Đurišić za Portal RTCG navodi da bi roditeljima od velike pomoći bila oštrija kaznena politika počinilaca djela protiv bezbjednosti djece.

“Jer dok su blage kazne stiče se utisak da pornografija, pedofilija ili manipulacija djecom i nijesu neki veliki društveni problemi. A jesu. Najvažnije društvene pitanje je bezbjednost i dobrobit djece. Ako nije ovako, ne znam kakvu budućnost treba da očekujemo”, navodi Stupar Đurišić.

Kaže da je dječija pornografija najbrže rastuća biznis grana u svijetu, te da je to posljedica globalnog internet umrežavanja.

“Nije mali broj djece koja samostalno pretražuju internet i koja se bez roditeljskog znanja ili bar povremenog nadzora dopisuju sa ljudima koje ni niko iz okruženja ne poznaje. Svako druženje bez nadzora odrasle osobe kroz savjetovanje i učenje šta je ispravno, a šta ne, ostavlja dete da budu laka meta za manipulaciju i lagano dobijanje sadržaja koje ih može kompromitovati”, ističe naša sagovornica.

Ona podvlači da djeca nikada nijesu kriva i da roditelji moraju da ih obezbijede.

“Roditelji moraju pričati sa djecom da njihovu dobrotu, ljepotu i naivnost neko može iskoristiti da bi se bavio nečim što nije primjereno”, zaključuje Stupar Đurišić.