- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
21. 02. 2014. 12:14 >> 15:48 30
DAN MATERNJEG JEZIKA
Zaštititi crnogorski jezik
Danas se obilježava Međunarodni dan maternjeg jezika proklamovan prije 15 godina, kao sjećanje na studente koji su ubijeni u Pakistanu boreći se za ozvaničenje svog jezika. Lingvisti prognoziraju da će do kraka 21. vijeka od 6 hiljada jezika odumrijeti gotovo polovina, pri čemu su najviše ugroženi jezici sa malim brojem govornika. Crnogorski nije u opasnosti, ali bi ga, s druge strane, trebalo zaštititi od upliva stranih riječi.
Lingvista Igor Lakić za Jutarnji program kaže da je maternji jezik neodvojivi dio svakog čovjeka, jer sam po sebi čini odraz nacionalnog i kulturnog identiteta jednog naroda. Tačno se zna kako se jezik može zaštititi od odumiranja.
„Jezik se treba normirati, treba da imate gramatiku toga jezika, da imate pravopis, i onda taj jezik promovišete, prvenstveno kroz školski sistem, zatim kroz medije, ali isto tako i u porodici. Ako u porodici izgubite jezik, on će se izgubiti i van porodice“, kaže Lakić za Jutarnji program RTCG.
Ako se u porodici djeca od malih nogu prvo uče jeziku koji nije maternji, što je, može se reći, danas trend kod nas, dolazi do problematičnog uklapanja u sredinu. Realan uzrast za učenje drugog jezika je šesta i sedma godina života.
„Do tada djete treba da savlada govor svoje sredine, roditelja. Strani jezik može učiti više kroz igru, ali nijesam za to da se u tim ranim godinama sistametski uči strani jezik, a posebno ne da se daje prioritet stranom jeziku u odnosu na maternji“, smatra Lakić.
Jezici najčešće umiru jer umiru govornici koji nijesu uspjeli da ga prenesu na mlađe generacije. Tada i prestaje da postoji.
„Nema opasnosti u tom smislu za naš jezik, ali ima opasnosti što je previše uticaja sa strane. Situacija je takva da morate uvesti neke riječi, ali s druge strane jezik morate zaštititi od nekritičke upotrebe onih riječi za koje mi imamo već riječ u našem jeziku. Konkretno da pomenem, jedna riječ koja meni stalno para uši jeste – benefiti zato što su to koristi i prednosti od nečega. Često se kaže da smo napravili progres, ali ne, napravili smo napredak. Ja, kao neko ko je anglista u suštini, se u velikoj mjeri borim protiv nekritičke upotrebe anglicizama u našem jeziku, za koje smatram da u velikom broju slučajeva to nije opravdano“, kaže Lakić.
Prema procjenama UNESCO-a, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik. Najviše su ugroženi jezici malih zajednica koje nijesu civilizovane sa stanovištva zapadnih standarda. Pod pritiskom engleskog ugroženi su i veliki jezici francuski, italijanski i njemački. Upravo zato bi stalno podizati jezičku pismenost i kulturu kako se ne bi došlo do jednojezične civilizacije.
Ljiljana Milić, TVCG
Види још
Коментари30
Остави коментар