- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
25. 01. 2014. 08:13 >> 08:13 3
PATE ZBOG KRIZE
Depresivan svaki treći Crnogorac
Depresija u Crnoj Gori uzima maha, a to potvrđuju podaci nadležnih, po kojima gotovo svaki treći pacijent zatraži pomoć ljekara zbog poremećaja raspoloženja. Upozorenja stručnjaka koja obeshrabruju kažu da će ta bolest 2030. godine biti četvrti uzrok smrtnosti kod nas. Građani sve više pate zbog ekonomske krize, koja im je praktično "ukrala" osmijehe sa lica.
Depresija je drugi najveći uzrok nesposobnosti u svijetu, odmah nakon bola u leđima. U studiji objavljenoj krajem prošle godine u časopisu PLOS Medicine, stanovništvo Hrvatske i Holandije je najdepresivnije u Evropi, gdje više od sedam odsto ljudi pati od ove psihičke bolesti.
Nešto slabije najtmurnijim mislima ugroženi su Švajcarci, Crnogorci, Skandinavci i žitelji bivših sovjetskih republika. Što se ostalih bivših SFRJ republika tiče, s manje od četiri odsto depresivnih, Bosanci su najveseliji, a Slovenci su u istoj grupi kao i Srbi. Makedonci se nalaze na granici da imaju ozbiljnih psihičkih problema.
Koliki je zaista problem ova bolest kod nas pouzdano se ne zna, jer crnogorske zdravstvene ustanove ne raspolažu preciznim podacima o broju oboljelih od depresije.
Iz Institita za javno zdravlje, na čijem je čelu Boban Mugoša, kazali su Vikend novinama da je za utvrđivanje broja oboljelih od bolesti iz grupe duševni i poremećaji ponašanja na godišnjem nivou neophodno vođenje podataka putem registara bolesti.
"Do njihovog potpunog uspostavljanja nije moguće ni dati preciznije podatke. Na osnovu postojeće evidencije, 2012. godine u vanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti od ukupnog broja posjeta zbog bolesti iz grupe duševni i poremećaji ponašanja 28,63 odsto činile su posjete zbog bolesti iz podgrupe poremećaji raspoloženja afektivni poremećaji (F30-F39). Što se tiče bolničke zdravstvene zaštite, oboljenja iz podgrupe poremećaji raspoloženja afektivni poremećaji (F30-F39) činili su 2012. godine 13,13 odsto od ukupnih hospitalizacija zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja”, piše u odgovorima koje je Institut dostavio VN.
U Crnoj Gori, kao i u okruženju, upozorava za VN neuropsihijatar Marina Roganović, depresivnost je jako izražena. Ona je naglasila da će 2030. godine depresija biti četvrti uzrok smrtnosti u Crnoj Gori, kao i u svijetu.
"Depresija je bolest koja se liječi. Rizični faktori za nastanak bolesti mogu biti razdor u porodici, vrlo često finansijske i profesionalne poteškoće. Jako je izražena depresivnost kod osoba koje su ostale bez posla ili su u teškoj finansijskoj situaciji, kao i zbog gubitka voljene osobe. Depresija može da bude neurotična i psihotična”, objašnjava doktorica Roganović.
Dr Marina Roganović pojašnjava da postoji i sezonska depresija, te da je tokom zime više depresije nego u ostalim godišnjim dobima jer nema dovoljno svjetlosti.
Više od pet odsto populacije pati od depresije na Bliskom istoku, u Sjevernoj Africi, podsaharskoj Africi, istočnoj Evropi i na Karibima. Najniža stopa zabilježena je u istočnoj Aziji, Australiji, Novom Zelandu i jugoistočnoj Aziji. Govoreći o pojedinačnim zemljama, najviše slučajeva depresije javlja se u Avganistanu, a najmanje u Japanu.
Коментари3
Остави коментар