HRISTOS SE RODI

Pravoslavni danas slave Božić

Najradosniji hrišćanski praznik, dan rođenja Hristovog, danas proslavljaju pravoslavni vjernici i crkve koje poštuju Julijanski kalendar. Mitropolit crnogorsko-primorski, sa sveštenstvom, u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici služio je jutros božićnu liturgiju.

Na liturgiji u hramu, mitropolit Amfilohije rekao je da je Isusova ljubav samožrtvena, te da je, kako je poručio, samo takva ljubav dostojna čovjeka.

"Ona je nama priziv sveukupnom našem ljudskom djelanju kako i kojim putem", kazao je Amfilohije obraćajući se vjernicima, navodeći kako su samoživost i egoizam zatrovali ljude.

On je istakao da je "savršenija ljubav u dvoje, u troje, zasnovana na biološkoj srodnosti i na čovjekovoj samoj prirodi". Rekao je i da ta ljubav nije puna i savršena, nego je sklona samoživosti i zaljubljenosti stvarima i bićima oko nas.

"Prava i istinska ljubav je ona ljubav koja se javila u Vitlejemskoj pećini", kazao je mitroplolit crnogorsko-primorski.

Prvi dolazi položajnik

Na Božić u kuću prvi dolazi položajnik. Njegova prva dužnost je da poželi sreću, zdravlje i napredak domaćinovom domu.

Božić je uvijek mrsni dan, kome je prethodio četrdesetodnevni božićni post. Na svečanoj božićnoj trpezi, najvažnija je česnica, pogača umiješena od pšeničnog brašna bez kvasca.

U česnicu se stavlja zlatan ili srebrni novčić. Česnica se za ručkom isključivo lomi rukama, ne siječe se nožem. Onaj ko u svom parčetu pronađe novčić, prema vjerovanju, imaće sreće u narednoj godini. Običaj je da se na trpezi nađe i božićna pečenica.

Božić se slavi tri dana. Drugi dan Božića je Sabor presvete Bogorodice koji crkva posvećuje Bogomajci u znak zahvalnosti što je rodila Spasitelja, dok se trećeg dana slavi sveti arhiđakon Stefan.

Osim pravoslavnih crkava u Crnoj Gori, CPC i Mitropolije crnogorsko primorske Srpske pravoslavne crkve (SPC), Božić 7. januara proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti, koji kao svoj bogoslužbeni poštuju julijanski kalendar.

Pravoslavni se na našim prostorima pozdravljaju riječima "Hristos se rodi! Vaistinu se rodi"! Čestitke građanima koji slave uputio je državni vrh, predjednik Filip Vujanović, premijer Milo Đukanović i predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić.

Rođenje Hristovo

Prema jevanđelju, Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvijezda koja se kretala od Istoka prema Zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema. Kao datum Hristovog rođenja, 25. decembar, uveden je u četvrtom vijeku, u vrijeme cara Arkadija.

Ovaj datum se i danas poštuje, s tim što se on, prema julijanskom kalendaru, poklapa sa gregorijanskim 7. januarom, pa pravoslavne crkve koje poštuju julijansko vrijeme tog dana slave praznik Roždestva Isusa Hrista.

Na Božić hrišćanske crkve slave dolazak Spasitelja, koji je došao među ljude da im ukaže na vrijednosti vjere u ljubav, da ih izmiri sa Bogom koga su se odrekli počinivši prvi grijeh.

U pećini u Vitlejemu Marija je u slamu povila novorođenog spasitelja i poklonila mu se kao Bogu.

"U isto vrijeme, nad zemljom izraelskom pojavi se velika sjajna zvijezda koja bješe neobična stoga što se nije kretala od istoka ka zapadu, već se kretala prema jugu, a ne bješe na visini kao sve zvijezde već u visini ptičijeg leta", piše u Jevanđelju.

Zvijezdu su četrdeset dana pratili trojica mudraca, Gašpar, Baltazar i Melkior, i stigavši u Jerusalim, u Vitlejemskoj pećini, nad kojom se zaustavila zvijezda, poklonili se djetetu "kao caru nad carevima i darivali ga zlatom, a potom tamjanom kao Boga i smirnom kao prvosveštenika i učitelja".

Car Irod je, u strahu za svoj prijesto, naredio da se u Vitlejemu pobiju sva muška djeca do dvije godine, nadajući se da će među njima biti i novorođeni Isus.

Prema Jevanđelju ubijeno je 14.000 djece, ali je sveta porodica prebjegla u Misir u Egiptu, gdje je živjela do Irodove smrti.