UČESTALE KRAĐE

Čuvajte torbe, zaključavajte vrata!

Koliko puta vam se u posljednje vrijeme neko požalio kako mu je otrgnuta torba iz ruke, da su mu pokradeni djelovi automobila, da je provaljen stan ili kancelarija. Pljačke u sred dana više nijesu rijetkost.

Irina Novović, koja radi kao ekonomista u jednoj marketinškoj firmi, prije desetak dana, ostala je bez novčanika i telefona, a pljačkaš koji je upao u njenu kancelariju, pored toga, ukrao je i tri službena telefona.

''Samo sam čula da je nešto lupilo. Istrčala sam iz druge kancelarije i vidjela kako neki momak bježi iz zgrade. Krenula sam za njim, ali je uspio da pobjegne. Vratila sam se na radno mjesto i vidjela da mi nema novčanika u kome su mi bila sva dokumenta i srećom samo sitan novac. Takođe, ukrao je i tri službena telefona koja su pripadala mojim koleginicama'', kaže Novović za Portal RTCG.

Novović je slučaj prijavila policiji, ali i sama pokušala da sazna ko je tako drsko, u devet sati ujutro, ušao u njenu firmu i uzeo sve što je zatekao na stolovima.

''Kada sam otišla u policiju iznenadila sam se koliko ljudi u hodniku čeka da prijavi slične slučajeve. U povratku sam se sjetila da dvije firme u blizini moje imaju nadzorne kamere koje bi mogla da usnime kradljivca, pa sam otišla kod njih. Međutim, vlasnici su mi kazali da sam dobro prošla, jer su oni prije nekoliko mjeseci ostali i bez kompjutera'', priča Novović.

Ona je, međutim, jedna od 193 osobe koje su u periodu od 01. maja do 15. decembra 2013. prijavile krađu Centru bezbjednosti Podgorica. 

Kako je Portalu RTCG saopšteno iz Uprave policije, od registrovanog broja krivičnih djela krađa i teških krađa na području Podgorice rasvijetljeno je 151 krivično dijelo, što procentualno iznosi 78 odsto.

''Policijski službenici pronađene predmete koji potiču iz imovinskog delikta, uz potvrdu, vraćaju oštećenim vlasnicima'', navodi se u saopštenju.

Kada je riječ o mobilnim telefonima, Centru bezbjednosti Podgorica, od 01. januara do 01. decembra 2013. godine, podnijeto je 105 prijava građana koje se odnose na gubitak ili krađu telefona. 

''Jedan dio od ukupno 105 podnijetih prijava se odnosi na gubitak mobilnih telefona od strane njihovih vlasnika. Od 105 mobilnih telefona koji su otuđeni ili izgubljeni što je registrovano u manjem broju slučajeva, policijski službenici su pronašli 76 koji su vraćeni vlasnicima. Lica za koja se sumnja da su počinila krađu mobilnih telefona su procesuirana podnošenjem krivičnih prijava nadležnom državnom tužiocu'', navodi se u saopštenju policije.

Ipak, građani najčešće odluče da se obrate policiji kada je riječ o teškoj krađi.

Iako se iskustvo Irine Novović ne broji u teške krađe ona kaže da se danima nakon toga, van kuće, nije osjećala bezbjedno.

Sociolog: Krađa danas može biti i preporuka

Povećani broj krađa koji se događa u posljednje vrijeme, prema riječima sociologa Srđana Vukadinovića,  je zapravo nus produkt post tranzicijskog društva u kome niz negativnosti izlazi na površinu i one postaju prave pošasti sa kojima se nikako ne možemo izboriti. Zapravo, u jednom trenutku, kada izgleda da se društvo izborilo, te negativnosti podižu se za stepen više i onda se stvari dodatno komplikuju, kaže Vukadinović.

"Razlog tome je jedan urušeni sistem vrijednosti, jer nam umjesto jednog sistema vrijednosti nije stvoren drugi, nego je napravljen jedan vakum u koji ulazi sve i svašta i naravno kad može ući sve u takav sistem, onda jednostavno od neke negativnosti se i ne smatraju nekom nepovoljnosti po pojedinca", objašnjava sociolog Srđan Vukadinović.

Sociolog Vukadinović za Portal RTCG kaže da nije uvijek bilo tako.

"U društvu od prije dvadesetak, ili nešto više godina gdje je postojao jedan potpuno izgrađen sistem vrijednosti, krađa, pa čak i sumnja da je neko napravio takvo nešto, bilo je dovoljno da taj moralno bude izopšten iz društva i društvene zajednice i da se ima jedan, slobodno se može reći, odnos moralne sankcije prema njemu. Nije bila potrebna nikakva pravna sankcija, nego je bilo dovoljno i to da takvi pojedinci više ne mogu da ostanu u društvenoj zajednici“, kaže Vukadinović.

Nažalost dvije decenije nakon toga, sve te negativnosti su nešto što čak može da bude i stvar prestiža.

"Danas odnos prema krađi nije što je bio nekada i to je nešto što daje povoda onima koji su skloni takvim radnjama da to rade, jer znaju da neće naići na preveliku osudu sredine. S druge strane, znaju da neće naići na neke značajnije pravne i krivične sankcije, da bi snosili posljedice i da im to neće za kasniji život imati nekakvog uticaja", smatra Vukadinović.  

Sociolog objašnjava da je krađa nekada podvedena pod poznati termin snalažljivost i može čak da bude stvar određene preporuke za pojedinca, kako je vičan nekim radnjama koje mogu da donesu dobit pojedincu, kolektivu, društvu.

"I sve će to tako biti dok ne bude konstituisan jedan sistem u kome će se tačno znati koje su to vrijednosti koje penju čovjeka na hijerarhiji društvenih položaja, a koje vrijednosti ga srozavaju na toj hijerarhiji na jedno mjesto u kome se samo može djelovati određenim sankcijama", kaže Vukadinović i dodaje:

"Dok toga ne bude, a to traje jako dugo u ovim tranzicijskim traumama, crnogorsko društvo će biti rizično društvo u kome će sve više ti nus produkti uzimati uticaja i maha, a društvo će biti nemoćno da im se suprostavi."

Maša Mališić