BAR

Sindikat se obratio poslanicima

Zaposleni u preduzeću Kontejnerski terminal i generalni tereti (KTGT) uputili su pismo poslanicima crnogorske Skupštine u kojem, kako su naveli, iznose strah zbog loših iskustava radnika iz prethodnih privatizacija. U otvorenom pismu koje je potpisao vršilac dužnosti predsjednika Sindikalne organizacije KTGT, Luka Klisić kazao je da radnici tog preduzeća strijepe za svoju budućnost iz mnogo razloga.

»Niko od radnika nije protiv dovođenja strateškog partnera ili odgovorne uprave, ali je veliki strah zbog iskustva naših kolega radnika u prethodnim privatizacijama«, rekao je Klisić.

On je rekao da je SO, koja djeluje u okviru Unije sindikata Crne Gore razmotrila svu dokumentaciju koja joj je bila dostupna, kao i reagovanja koja se odnose na tu temu sli, kako je rekao, nijesu se mogli odrediti prema tome jer ni svi članovi Savjeta za privatizaciju nisu imali kompletnu dokumentaciju.

»Nejasna podjela materije između ugovora o koncesiji i osnovnom ugovoru. Nejasno je zašto se u ugovoru o koncesiji obrađuju teme kao sto su tarife, saradnja sa sindikatom, dnevne norme prekrcaja i tome slučno što, prema našem mišljenju nije tema koncesije već ugovora o prodaji akcija preduzeća«, piše u pismu.

Kako je naveo, kruzing turizam, gotovo da se ne pominje u ugovoru o koncesiji, »osim stidljivo na jednoj stranici«.

»Nigdje u investicijama, planovima nema ništa o tome, gdje će se vezati kruzing brodovi, prijem putnika, carina, kuda će se prolaziti do grada ako je sve carinska zona koja je pokrivena lučkom opremom. U ponudi piše da im je to osnovna djelatnost i da će i prekvalifikacija radne snage ići u tom smjeru«, rekao je Klisić.

On smatra da su investicije u operativnu infrastrukturu najveći problem.

»Prema ponudi, jedina stavka koja se može odnositi na ovu oblast je nekakvo popločavanja gata (vjerovatno loš prevod), u iznosu od 2 miliona EUR. Poznato je da je uslijed amortizacije stanje obalnih konstrukcija takvo da dolazi u pitanje sama funkcija ovog osnovnog lučkog kapaciteta i da je za sanaciju neophodno minimum od sedam do devet miliona EUR«, kazao je Klisić.