B.Č.J.

KAŠĆELAN

Božićni ustanak primjer je patriotizma i odanosti domovini

Božićni ustanak jedinstven je primjer patriotizma i odanosti domovini, koji već duže od jednog vijeka inspiriše generacije Crnogoraca kako da se voli svoja zemlja i brane osnovne vrijednosti jednog društva i naroda, kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan. On je to kazao nakon što je sa predsjedavajućim Skupštine Milovanom Jankovićem i predsjednikom Udruženja boraca NOR-a i antifašista Cetinja Stevanom Radunovićem položio vijenac na spomenik herojima Božićnog ustanka u Bajicama.

Predstavnici Prijestonice i UBNORA vijenac su položili i na spomenik Lovćenska vila.

Gradonačelnik Kašćelan ocijenio je da iza čina božićnih ustanika i njihovog „nepristajanja na nestajanje, na duhovno i političko porobljavanje, na gubljenje državnosti i narodne osobenosti“, stoji samo jedna potreba - a to je sloboda.

„Za nju su ginule generacije naših prađedova. Na njihovoj žrtvi podinuta je savremena Crna Gora, koja ne smije biti ništa drugo do građananska i država pravde, otvorena za sve ljude, nacije i vjere, samostalna i privržena vrijednostima zapadnih demokratija. Boreći se za pravo, čast i slobodu Crne Gore, božićni ustanici su nam predali u amanet prerogative naše državnosti – jezik, naciju, crkvu, na koje se u potonje vrijeme udara sa svih strana“, rekao je Kašćelan.

Prema njegovim riječima, nijesu nam nepoznati zavojevači. „Ista je to stoljetna matrica potiranja svega crnogorskog, kao završnog čina njihove prepisivačke istorije, čije praznine se moraju popuniti događajima i ličnostima koji im po ničemu ne pripadaju“.

„Zato je odbrana crnogorskog jezika i crkve, crnogorske nacije, od presudne važnosti za opstanak države Crne Gore i njenih građana koji se osjećaju kao Crnogorci, bez obzira kojem nacionalnom i vjerskom korpusu da pripadaju“, kazao je Kašćelan.

Gradonačelnik smatra da se dešavanja uoči Božića 1919. godine, „ta iskra u mraku nove države u čijoj tmini i kazamatu je tada zarobljena stara crnogorska država, nikada nije se ugasila. Prenosila se s očeva na sinove, s majki na šćeri, sve do 2006. kada je obnovljena crnogorska državnost“, tvrdi Kašćelan.

On je kazao i da nas „istorija uči da posebno ne treba vjerovati onima koji se odreknu sopstvenog naroda i države“.

„Takvi su najglasniji kada treba udariti po Crnoj Gori i vazda potonji kada je treba braniti od gnusnih napada kojima je izložena. Ovo vrijeme, isto kao i prije 104 godine, ište mudre ljude i promišljene odluke, traži slogu i zajedništvo, da bi se odlučno suprotstavili etnocidu kojem svjedočimo“, poručio je on.

Kašćelan vjeruje u snagu naroda, u njegovu pamet i razboritost, u njegovu moć da razdvoji „žito od kukolja“, u njegovu vjeru da je vječna Crna Gora dok nas ima.

„Antifašističko Cetinje, koje u svom biću nosi i djelo božićnih ustanika, kadro je da se suprotstavi svim pokušajima političke vulgarizacije u koju ga, zajedno s Crnom Gorom, pokušavaju uvući oni koji ne znaju o sebi dalje od prvog koljena“, kazao je on.

Kašćelan smatra i da građanska, antifašistička, sekularna država Crna Gora, buduća članica Evroposke unije, nema alternativu.

„Na to nas obavezuje naša prošlost, ali i naša, uvjeren sam, svijetla budućnost. Neka je vječna slava i hvala ustanicima Božićnog ustanka! Da je vječna Crna Gora!“, poručio je gradonačelnik.

Predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Cetinja Stevan Radunović kazao je, nakon polaganja vijenaca na spomenik „Lovćenska vila“, da se tim činom iskazuje poštovanje prema crnogorskim dobrovoljcima koji su, na vijest da je državi Crnoj Gori potrebna pomoć, krenuli iz Amerike da pomognu svojoj domovini.

„Njihovo dugo putovanje, nažalost, završeno je tragično neposredno ispred luke Medova, gdje je trebalo da se iskrcaju. Brod je naišao, slučajno ili ne, a van svake sumnje je da nije bilo slučajno, na savezničke mine, i bio potopljen. Ne zna se tačan broj, ni imena ljudi koji su stradali, a pominje se oko 400 dobrovoljaca i dio međunarodne misije Crvenog krsta. Ostala je obaveza prema njima da se makar sazna da li se taj događaj desio “slučajno”, a nije. Je li to nekome odgovaralo da oni ne dođu i brane Crnu Goru? Je li to neko i njih i Crnu Goru osudio na propast? ... I mnogo tih i takvih pitanja je ostalo bez odgovora, i to je naš dug prema njima“, kazao je Radunović.

On smatra da ta obaveza ne predstavlja samo iskazivanje poštovanja prema stradalnicima, već i da bi se više znalo o pomenutom događaju, jer bi u kasnijem periodu bilo teže onima koji pletu mrežu oko Crne Gore, a to su, istakao je Radunović, činjeli uvijek, a čine i sada.

„Naša je obaveza da ih se sjetimo ne samo na ovaj datum. Ono što bi najviše trebalo, i što bi oni sasvim sigurno da mogu progovoriti poželjeli, jeste da čuvamo ono žašto su život dali. Da čuvamo Crnu Goru od onih koji je napadaju a ne da, kao što je nažalost dosta često bilo, kao što je i sada, nalaze saborce i izvršioce u samoj Crnoj Gori. Neka je vječna slava i hvala crnogorskim dobrovoljcima koji su stradali pod Medovom. Neka je slava svim borcima za Crnu Goru koji su je stvarali i branili kroz hiljadugodišnju istoriju. Na nama je, ako smo dostojni njihovi potomci, da ih čuvamo od zaborava i da čuvamo ono zašto su poginuli“, poručio je Radunović.