[ M.L.B. ]

CKCG

Siromaštvo u porastu, nužne hitne mjere

Međunarodni je dan borbe protiv siromaštva. Crna Gora ga obilježava bez zvanične statistike o broju siromašnih, međutim podaci Crvenog krsta kažu da je siromaštvo u porastu. Od marta ove godine podijeli su 10 puta više paketa humanitarne pomoći, nego ranijih godina. Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, poručila je da moramo hitno početi izradu Strategije za borbu protiv siromaštva i rasipanja hrane.

Marta Perković iz Crvenog krsta kazala je za TVCG da se 365 dana u godini trude da svojim aktivnostima smanje stopu siromaštva u Crnoj Gori.

“Najugroženiji su socijano ugrožene porodice, migranti, Romi i Egipćani, stariji, osobe sa invaliditetom, djeca i samohrane majke. Nažalost pojavnom pandemije korona virusa povećao se i broj socijalno ugroženog stanovništva pa se tako svim ovim kategorijama pridružila još jedna kategorija tačanije, osobe koje su ostale bez posla”, upozorava Perković.

Ona navodi da se CKCG trudi maksimalno sa svim ugroženim izađe u susret i pomognu da suzbiju siromaštvo.

Od marta do oktobra ove godine CKCG je podijeli preko 107.000 paketa humanitarne pomoći.

Perković kaže da je to 10 puta više podijeljene pomoći u odnosu na ranije godine.

“Nažalost ovaj podata pokazuje da je broj socijalno ugroženog stanovništava u porastu, a naročito tokom pandemije”, poručila je Perković.

Podaci od prije korona krize iz 2019. govore o stopi rizika od siromaštva, koja je iznosila 24,5 odsto, odnosno svaki četvrti stanovnik Crne Gore je bio siromašan.

“Skoro 40 odsto djece nalazilo se u riziku od siromaštva, najviše ih je iz porodica koje imaju niži stepen obrazovanja što ukazuje na važnost obrazovanja djece.  Tvrdimo na osnovu našeg rada sa ugroženima da je stanje u prošloj i ovoj godini drastično lošije. Od početka pandemije zvanično je oko 10.000 radnika dobilo otkaz, koliko je tek otpušteno onih koji su radili neformalno, koji nisu imali osiguranje,  pa ne možemo pratiti raskid radnog odnosa”, navodi Medojević.

Ona kaže i da skoro 70 odsto radnika ne prima ni posječnu platu od 530 eura.

“Oko 130.000 penzionera prima najnižu penziju od 145,77 eura. Prosječna penzija iznosi 293 eura i naši penzioneri, na žalost spadaju među najugroženije u Evropi”, navodi Medojević.

Nezaposlenih je zvanično 53.958, a broj onih koji nisu na Zavodu za zapošljavanje, nije poznat.

“Kada vidimo koliko ima nezaposlenih, kolike su plate i penzije, zapitajmo se koliko građana u Crnoj Gori realno živi u siromaštvu. Alarmantna je situcija! Prepoznajući urgentnu potrebu da se zaštite najranjivije kategorije, pogotovo djece, tokom trajanja ove teške krize , praktično sve zemlje svijeta uvele su nove mjere socijalne zaštite”, navela je Medojević.

Ona kaže i da je socijalni karton odgovor na mnoga pitanja.

“Da bi se spriječilo povećanje siromaštva djece, UNICEF  preporučuje da Vlada Crne Gore proširi obuhvat programa socijalne pomoći za porodice i djecu. Oni prepoznaju da su jednoroditeljske porodice posebno teško pogođenje siromaštvom, te je pomoć sistema neophodna. Najizloženija riziku od siromaštva su  nezaposlena lica a mi ih trenutno imamo, zvanično oko 54.000, dok je najniža stopa rizika utvrđena među zaposlenima, čiji je broj u padu”, navodi Medojević.

Banka hrane se zalaže za dječiju karticu koja bi podrazumijevala brojne popuste za kupovinu obuću, odjeću, hranu, prevoz, udžbenike...

“Reforma sistema socijalne zaštite i osnivanje raznih servisa podrške građanima je neminovnost. Postojanje siromaštva predstavlja kršenje ljudskih prava, Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava , UN preporučuje integrisanje normi međunarodnih ljudskih prava u strategije za iskorenjivanje siromaštva. Siromaštvo  je najveća  moguća nepravda koja  se neće smiriti  dok se uzroci  ne iskorijene”, navela je Medojević.