- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
11. 10. 2021.
20:22 >> 20:23
JOŠ AKTUELNA GENETSKA PROVJERA
U CG i dalje se rađa više dječaka nego djevojčica
U Crnoj Gori već decenijama rađa se više dječaka nego djevojčica, uglavnom zbog toga što roditelji više žele muško dijete. Zato često pribjegavaju ranoj genetskoj provjeri pola i često abortusu ako nije u pitanju dječak. Samo prošle godine rođena je 251 djevojčica manje u odnosu na broj dječaka. Međunarodni dan djevojčica, 11. oktobar, posvećen je promovisanju njihovih prava i povećanju svijesti o neravnopravnosti s kojom se suočavaju samo zato što su djevojčice.
Roditi sina po svaku cijenu i zadovoljiti očekivanja porodice u tradicionalnom društvu, pritisak je pod kojim vjekovima žive mnoge žene u Crnoj Gori.
Sagovornica RTCG Amela kaže da zna puno primjera da su žene bile prinuđene na 4,5 abortusa.
"Dvije, tri djevojčice rode, pa onda idu na te provjere. Muž jednostavno hoće sina, hoće nasljednika", kaže Amela.
Psihološkinja Ranka Božović ističe da je percepcija društva da ako žena ne donese na svijet muško dijete onda je ona manje vrijedna.
Božovićeva objašnjava da, u Crnoj Gori tradicionalno, kada se rodi muško dijete, sprema se veselje. Sin je nasljednik, neko ko produžava lozu, čuva i brani kuću. Kako se gleda još na ćerke potvrđuje i drama kroz koju je prolazila žena s kojom je dijelila sobu, a koja je rodila ćerku.
"Nije htjela da je podoji, nego je beba ležala na dnu njenih nogu, zbog toga što je bila, čini mi se četvrta djevojčica", objašnjava Bošković.
Veliko istraživanje, koje je RTCG sprovela prije četiri godine sa BIRN-om i CIN-om, pokazalo je da takva tradicija, udružena sa zloupotrebom medicine u Crnoj Gori pobjeđuje, jer je žena u reproduktivnom dobu sve manje. Pošto rano utvrde pol genetskim testiranjem, žene se odlučuju na prekid trudnoće ako nose djevojčicu, ali broj selektivnih abortusa ostaje skriven i kad se obavljaju u legalnom roku, ili kasnije.
"Sada u CG imamo 3.000 žena manje nego što bi trebali da imamo", istakla je doktorka u KCCG Olivera Miljanović.
Profesor Čedomir Čupić smatra da je takav pristup, kao obrazac ponašanja roditelja, vrlo opasan.
"On je štetan, imaće velike posljedice po demografsku budućnost Crne Gore", kaže Čupić.
Izvještaji Savjeta Evrope i drugih međunarodnih organizacija godinama upozoravaju na neravnotežu u broju rođenih dječaka i djevojčica u našoj i drugim zemljama na Balkanu. Samo prošle godine u Crnoj Gori rođena je 251 djevojčica manje u odnosu na broj dječaka. Ni kampanja “Neželjena”, pokrenuta nakon priče RTCG "Gdje su nestale crnogorske djevojčice?" 2017, nije dala očekivane rezultate, iako su u pomoć pozvali sve crnogorske institucije.
Maja Raičević ispred Centra za ženska prava kaže da je trebalo da se na jednom zajedničkom sastanku napravi akcioni plan čiji bi krajnji ishod bio smanjenje ovog problema. Međutim to se nikad nije desilo.
Međunarodni dan djevojčica, posvećen je onima koje se, na putu ka boljem i dostojanstvenijem životu, suočavaju s preprekama samo zato što su djevojčice i dodatno, bore se, protiv rodno zasnovanog nasilja.
"Imali smo nedavno nažalost slučaj ubistva djevojke kao slučaj rodno zasnovanog nasilja gdje je evidentno da institucije nijesu radile svoj posao kako treba. Dakle, životi žena očigledno nijesu jednako vrijedni kao životi muškaraca u Crnoj Gori", ocijenila je Raičević.
A sve se može promijeniti vrlo lako, poručuje Raičevićeva.
"Za početak roditelji prilikom vaspitavanja da vode računa da djecu vaspitavaju na isti način, da djevojčice nijesu manje vrijedne. A istovremeno, institucije su tu da kroz obrazovne programe i druge forme na neki način pokrenu temu rodne ravnopravnosti", poručuje Raičević.
Rodna ravnopravnost nije samo pitanje koje se tiče žena već podjednako i muškaraca.
Коментари0
Остави коментар