B.Č.J. [ Pobjeda ]

HE BUK BIJELA

Utvrđuju gornju kotu akumulacije, živi svijet se ne pominje

Tim sastavljen od stručnjaka Crne Gore i Bosne i Hercegovine dogovorio je prošle sedmice da se sprovedu dopunska mjerenja i proračuni na bazi kojih će se utvrditi tačna procjena prekograničnog uticaja gradnje planirane akumulacije hidroelektrane „Buk Bijela“ na rijeku Taru.

Taj hidroenergetski objekat, od kojeg se bilo odustalo 2007. godine, nanovo je definisan sporazumom Srbije i Republike Srpske iz novembra prošle godine kao segment šireg ulaganja Srbije u energetski sistem entiteta susjedne države. Planirana gradnja je, zbog netransparentnosti postupka, kao i izostanka prekograničnih, odnosno međudržavnih studija uticaja, pod lupom Uneska, dok ekolozi upozoravaju da bi akumulacija, u svakoj varijanti, proizvela negativan uticaj na zaštićeno područje rijeke Tare u Crnoj Gori.

Ravnoteža
Državni sekretar Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Danilo Mrdak saopštio je nakon sastanka Radnog tima za rješavanje otvorenih pitanja povodom planirane izgradnje HE Buk Bijela, održanog u Trebinju 28. septembra, da samo dogovorom i poznavanjem svih parametara potencijalnog projekta se može doći do rješenja koje „sa jedne strane znači očuvanje rječnih ekosistema u Crnoj Gori, a sa druge ekonomsko-energetski razvoj naših komšija“.

Kako je navedeno iz Ministarstva ekologije, na sastanku u Trebinju zaključeno je da je potrebno sprovesti precizna geodetska mjerenja poprečnih profila u pograničnom pojasu rijeka Tare i Pive, kao i samog graničnog profila.

Formiranje Radnog tima dogovoreno je u julu nakon sastanka državnog sekretara Mrdaka na njegov zahtjev sa ministarkom prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske Srebrenkom Golić i direktorom Elektroprivrede Republike Srpske Lukom Petrovićem.

Prema saopštenju crnogorskog ministarstva nakon tog susreta, tada je dogovoreno formiranje ekspertnog tima od sedam članova čije će zaduženje biti da do kraja avgusta pregleda projektnu dokumentaciju, strukturu i planirani režim rada hidroelektrane Buk Bijela. Dogovoreno je da se usaglasi nadmorska visina tačke preliva, odnosno maksimalna gornja kota do koje buduće vještačko jezero može da raste.

Mrdak je nakon sastanka u julu naveo da svako tehničko-tehnološko i inženjersko rješenje koje garantuje da buduće vještačko jezero neće imati negativnih uticaja na rijeku Taru, i da neće doći do potapanja ni jednog dijela rijeke Tare, za crnogorsku stranu je u potpunosti prihvatljivo.

Investicija
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković i premijerka Srbije Ana Brnabić potpisali su 13. novembra 2020. godine u Banjaluci zajedničku izjavu o realizaciji projekta hidroenergetskog sistema ,,Gornja Drina“.

Projektom je predviđena gradnja tri hidrocentrale u gornjem slivu rijeke Drine na istočnoj granici BiH i Srbije, Buk Bijela, Foča i Paunci. Prema projektu ,,Gornja Drina“, većinski udio vlasništva u hidroelektranama ima Srbija, 51 odsto, a 49 odsto entitet RS.

Nakon potpisivanja sporazuma uslijedila su upozorenja ekologa i nevladinog sektora s obje strane granice da će planirana gradnja neminovno ugroziti zaštićeno područje Tare i NP Durmitor u Crnoj Gori, koje je na Uneskovoj listi kao i da će područje akumulacije degradirajuće uticati na mrijest riba, naročito mladice, najveće salmonidne vrste u Evropi.

Projekat je i pod lupom UN a zvaničnici Centra za svjetsko nasljeđe insistiraju da BiH ispoštuje svoje međunarodne obaveze i spriječi negativan prekogranični uticaj na područje pod zaštitom Uneska.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, uporedo, naložio je Komisiji za koncesije BiH da u svojstvu zajedničkog organa riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske nastala u vezi sa dodjelom koncesija za izgradnju hidroelektrana na rijeci Drini.

Netransparentnost
Unesko se još 2005. godine negativno izjasnio o ideji izgradnje hidroelektrane Buk Bijela, a 2007. godine Komitet za svjetsku baštinu pozdravio je tadašnju odluku Bosne i Hercegovine da odustane od ovog projekta.

U međuvremenu, kada je ta ideja ponovo pokrenuta, još u junu prošle godine crnogorska Nacionalna komisija za Unesko, prvo nezvanično, a zatim i zvanično, putem diplomatskih kanala, obratila se Državnoj komisiji Bosne i Hercegovine, sa zahtjevom da se nadležnim institucijama Crne Gore dostavi sva relevantna dokumentacija i informacije o ovom projektu.

Cilj je bio da se omogući da naša zemlja sagleda implikacije projekta na kanjon rijeke Tare, odnosno na Nacionalni park Durmitor.

"Prije toga je Nacionalna komisija u komunikaciji sa predstavnicima bivšeg Ministarstva održivog razvoja došla do saznanja da se u julu 2019. godine ovom resoru obratilo Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske, sa zahtjevom za pribavljanje saglasnosti na projekat, a na bazi procjene uticaja na životnu sredinu koja je rađena 2012. godine, što je bio zastario dokument. Crnogorska strana je zatražila da se dostavi Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu sa relevantnom tehničkom dokumentacijom, no to se nije desilo ni nakon urgencija koje su upućivane", potvrđeno je Pobjedi iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Kako je navedeno, budući da odgovor nije stizao ni preko jednog modela saradnje, Nacionalna komisija je zahtijevala da se o ovom problemu informiše Vlada, pa je u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Ministarstva vanjskih poslova pripremila informaciju za Vladu, kojom su određeni resori zaduženi za konkretne aktivnosti u cilju pribavljanja adekvatne dokumentacije.

"Tragom te informacije, prethodni MORT je Sekretarijatu ESPOO konvencije pripremio i uputio žalbu – navodi se u odgovorima Ministarstva prosvjete povodom poteza koje je preduzela Nacionalna komisija za Unesko.

Čeka se procjena
Nakon toga, Ministarstvo vanjskih poslova je dalo instrukciju Ambasadi u Sarajevu da pokuša da dođe do dokumentacije, a Nacionalna komisija je u saradnji sa Ambasadom Crne Gore u Francuskoj o svemu obavijestila Unesko.

"Posebno je naglašeno da Bosna i Hercegovina, kao članica Komiteta za svjetsku baštinu u ovom sazivu, ima i veću obavezu da detaljno prati međunarodne standarde u primjeni Konvencije. Nakon što je Unesko zahtijevao stav od obje države članice, dobili smo određeni materijal iz Bosne i Hercegovine koji je proslijeđen nadležnim institucijama", kaže se u odgovorima dostavljenim Pobjedi.

U međuvremenu je, kako je pojašnjeno, iz Uneska više puta prosljeđivan materijal koji se odnosi na medijske navode koji su vezani za ovaj projekat, te je finalno zatraženo da Bosna i Hercegovina i Crna Gora zajedno urade procjenu uticaja i pošalju je Centru za svjetsku baštinu na analizu.

Precizirano je da Nacionalna komisija nije dobila nikakav upit tim povodom. Ipak, Komitet za svjetsku baštinu je zahtijevao neophodnost izrade zajedničke procjene uticaja bez koje se ne može precizirati kakve efekte može da proizvede gradnja akumulacije.