[ R.B. ]

VJERONAUKA U ŠKOLAMA

Ljudsko pravo ili okidač za nove podjele

Izjava mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija da će se zalagati da vjeronauka bude dio crnogorskog obrazovnog sistema izazvala je podijeljena mišljenja u javnosti. I dok je za DF to osnovno ljudsko pravo, koje je država obavezna da osigura građanima, za opoziciju je neprihvatljivo rješenje, jer smatraju da će to dovesti do novih podjela u multietničkoj Crnoj Gori. Vladajuća URA poručuje da takvim intervencijama u obrazovnom sistemu ni društvo ni škole ne bi bili na dobitku.

Uvođenje vjeronauke u škole logičan je potez u državi u kojoj živi preko 90 odsto vjernika, od čega najviše pravoslavnih, smatra Budimir Aleksić iz Demokratskog fronta. Kao čovjek demokratske orjentacije zalaže za poštovanje ljudskih prava među kojima je i pravo na obrazovanje u duhu svoje vjere.

“Građani ove države koji plaćaju porez ovoj državi, koja je obavezna da im osigura osnovna ljudska prava, a jedno od tih prava je i pravo na vjersko obrazovanje u duhu svoje vjere kojoj pripadaju djeca i njihovi roditelji,” kaže Aleksić.

Potreba za vjeronaukom je legitimna, spora oko toga nema, ističe Božena Jelušić iz vladajuće URE. Mjesto religiji međutim nije u školama, jer obrazovna sfera pripada nauci i kritičkom preispitivanju.

„Ideološki, suštinska vrijednost obrazovnog prostora je provjeravanje ovog svijeta, provjeravanje paradigmi, pa i naučnih. Prema tome, mjesto religije je u sferi privatnosti, obrazovna sfera treba da pripada nauci, kritičkom preispitivanju i kritičkom mišljenju,“ smatra Jelušić.

Da se o vjeri uči u porodici, koja se kasnije nadograđuje na mjestima koja su za to namijenjena, izričit je Nermin Bećirović iz SD-a. Smatra da vjeronauku ne treba uvoditi u škole.

„Smatramo da bi se uvođenje vjeronauke u škole dodatno produbile podjele i dodatni jaz se stvorio među djecom. Ne vidimo nikakvu realnu potrebu da se vjeronauka uvodi u škole, a svakako da smatramo da vjeru treba praktikovati u objektima koji su namijenjeni za to ili u okviru svoje porodice na fin i normalan način,“ istakao je Bećirović.

Aleksić kaže da sve razvijene evropske demokratije poštuju pravo na vjersko obrazovanje, pa ne vidi zašto ne bi i Crna Gora.

“Nije tačno da to izaziva podjele, one postoje one su realnost. Imamo muslimane, rimokatolike, pravoslavce... To postoji i u Njemačkoj, Njemačka je podijeljena na katolike i protestante, oni uče vjeronauku i jedni i drugi. Riječ je samo o pripadnicima različitih religija, koji treba da upražnjavaju svoja ljudska prava i neshvatljivo je da bilo ko, ko se zalaže za ljudska prava i evropske vrijednosti ne vidi kako to funkcioniše u razvijenim evropskim zemljama. Pojedine političke partije i NVO sektor koje negoduju, ja mogu nažalost samo da konstatujem da je riječ o jednoj neviđenoj hipokriziji koju ćete naći rijetko gdje,” istakao je on.

Pravo čovjeka na vjeroučenje DA, ali isključivo pri vjerskim zajednicama, kaže Jelušić.

Crna Gora nema neprekinutu tradiciju učenja vjeronauke u školama, zato Jelušić ističe:

„Imali smo nešto što je prekid u periodu socijalizma, mi sa teškoćama ovo društvo vežemo, povezujemo i ublažavamo njegove podjele. A bilo kakvim intervencijama takve vrste, smatram da ni obrazovni sistem niti društvo neće biti na dobitku.“

Podsjetimo, mitropolit Joanikije saopštio je da će se zalagati da vjeronauka bude uvedena u crnogorski školski sistem, ističući da bi bilo dobro da prethodno o tome imamo saglasan stav svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori.

Branka Zeković, Radio Crne Gore