ZEKOVIĆ

Odlučnije reagovati na dokumentovana prekoračenja ovlašćenja

Nastup Uprave policije treba da bude odlučniji kada je riječ o odgovornosti, kako kaže, posebno onda kada je vjerodostojno dokumentovano prekoračenje ovlašćenja službenika, kazao je koordinator i član Savjeta Građanske inicijative 21. maj i biši predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Saša Zeković.

On je to kazao reagujući na nedavno objavljen snimak akcije policije u ugostiteljskom objektu "La Martina" na Cetinju.

Zeković navodi da je na snimku očigledno da policijski službenik iz Sektora za borbu protiv kriminala prekoračuje ovlašćenja prema građaninu Ivanu Roganovću sa Cetinja.

On kao ozbiljan nedostatak policijskog saopštenja vidi to što, kako je kazao, nijednom nije pomenuta identifikacija.

"Taj podatak je primarno važan u situacijama kada je javnost uznemirena pa je od interesa za Upravu policije da saopšti, bez odlaganja, da identifikacija policijskog službenika koji je neprofesionalno postupao neće biti upitna", kazao je Zeković.

On dodaje da kada osoba prema kojoj se primjenjuju ovlašćenja sarađuje i postupa po naređenjima, ne postoji nikakav osnov i opravdanje za primjenu sile pa su udarci bilo koje vrste nepotrebni.

"Zato udarci nogom, što je dokumentovano na video zapisu, predstavljaju prekoračenje ovlašćenja", kazao je Zeković.

Prema Zekoviću, snimak nesporno pokazuje da je u fokusu policijske intervencije bio primarno građanin Roganović jer se, kako je kazao, prema njemu primjenjuju drugačije mjere u odnosu na ostale.

"Postupanje policijskog službenika sa snimka, u odnosu na ostale službenike, može potencijalno da ukazuje i na određeni lični motiv ili nedovoljno iskustvo i pripremljenost o čemu bi trebalo da povedu računa njegove starješine. Ovđe posebno dolazi do izražaja odgovornost starješina čija je uloga da pripreme ljudstvo kako bi akcije bile sprovedene uspješno i zakonito. Građanin Roganović je istakao da je i ranije podnosio pritužbe na postupanje službenika ovog Sektora ako i da smatra da intervencija ima političku pozadinu", navodi se u analizi događaja na Cetinju koju je uradio Zeković.

On ističe da je plicijski službenik dužan da poštuje osnovna ljudska prava i slobode svih građana, bez obzira na nacionalnost, vjeroispovijest, pol, obrazovanje, društveni položaj ili bilo koje drugo lično svojstvo i posebnost.

"Građanin Roganović se požalio da ga je policijski službenik vrijeđao i po osnovu fizičkog izgleda (njegove gojaznosti) što je profesionalno nedopustivo", navodi Zeković.

On poručuje da direktor Uprave policije treba blagovremeno da reaguje i u slučaju pokretanja disciplinskog ili krivičnog postupka suspenduje konkretnog policijskog službenika.

"Do tada je važno, da ga njegov neposredni starješina oslobodi svih aktivnosti koje podrazumijevaju direktan kontakt sa građanima. Bez obzira na ishod postupaka, ovaj policijski službenik je sebe, zbog rizičnog ponašanja, diskvalifikovao od daljeg rada na ovim i sličnim zadacima u sklopu Sektora za borbu protiv kriminala", kazao je.

On je direktoru Uprave policije preporučio da pohvali i nagradi policijskog službenika Sektora za borbu protiv kriminala koji je zaustavio svog kolegu u daljem zlostavljanju građanina.

"To bi, uz efikasno kažnjavanje zlostavljanja, moglo da unaprijedi odgovornost i prekine dalju solidarnost policijskih službenika po svaku cijenu, čak i kada se krše procedure", kaazao je Zeković.

Napominje da u skladu sa međunarodnim standardima istraga zlostavljanja mora biti hitna i blagovremena.

"Na osnovu dostupnih podataka zaključuje se da nadležni državni tužilac na Cetinju postupa profesionalno i blagovremeno. Već je naložio odgovarajuće sudskomedicinsko vještačenje kao i identifikacju svih lica koja su preduzimala službene radnje kao i ostalih prisutnih lica", navodi se u analizi.

Zeković je uvjeren da u konkretnom slučaju postoji dovoljno osnova da se provjeri 1) disciplinska odgovornost zbog prekoračenja ovlašćenja odnosno prećerane upotrebe prinude i 2) krivična odgovornost konkretnog službenika zbog krivičnog djela zlostavljanja ili krivičnog djela nesavjestan rad u službi.

"Konačno, nameće se potreba dodatne stručne i profesionalne pažnje prema jačanju kapaciteta Sektora za borbu protiv kriminala u domenu profesionalnog postupanja, adekvatne psihosocijalne pripreme i poštovanja osnovnih ljudskih prava. Pri tome je naročito važno da se povede računa o obrazovanju onih službenika koji su u taj sektor došli iz bivše Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) koja je u javnosti bila prepoznata po ozbiljnom kršenju ljudskih prava kako Sektor za borbu protiv kriminala ne bi, zbog svog sastava, djelovao u sijenci ranijeg SA", zaključio je Zeković.