Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Društvo

13. 07. 2021. 10:22 >> 17:53

TRINAESTI JUL

Partije čestitale Dan državnosti, položili vijence...

Političke partije uputile su čestitke povodom 13. jula Dan državnosti Crne Gore.

Mandić: Trinaesti jul je praznik svih u Crnoj Gori

Trinaesti jul je praznik svih u Crnoj Gori, poručio je jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, navodeći da je ustanak podigao narod, i niko drugi.

Mandić je kazao da Crna Gora, kao i svaka zemlja, ima svoje datume i praznike kojih se obredno sjeća s ponosom i slavom.

„Takav je i ovaj veliki praznik naroda, možda i veći od drugih, nikada zaboravljen, skoro mitski, da često i ne vidimo sve velike poruke njegovog istorijskog dešavanja“, naveo je Mandić u izjavi dostavljenoj medijima.

On je istakao da je 13. jul, prije svega, praznik svih u Crnoj Gori.

„On je mjera njihovog zajedništva u vrlini odbrane svog naroda, kuće, porodice i svog imena. Ustanak je podigao narod, i niko drugi“, kazao je Mandić.

Prema njegovim riječima, davno su prošla vremena da se mora govoriti kako je ustanak podigao „onaj koji nije ni bio u Crnoj Gori“.

Nekada su se, kako je naveo, za takvu laž dobijale nagrade, stanovi i druge privilegije, „ali danas nema potrebe da zbog njegovanja bilo čijeg kulta ličnosti učestvujemo u kolektivnoj predstavi neistina“.

„Prestali su svi razlozi da bi država nastavila da vaspitava mlade generacije na tim izmišljotinama, kako je onaj kome su prije neko veče pjevali Milo Đukanović, Ivan Brajović, Aleksa Bečić i Zdravko Krivokapić, važniji od našeg Jakova Kusovca, komandanta bitke na Košćelama, najveće bitke tog ustanka“, kazao je Mandić.

Ustanak je, kako je naveo, imao jednu univerzalističku ideologiju koja ga neraskidivo povezuje sa svim civilizovanim narodima i udružuje sa tradicijom moderne i demokratske Evrope, a to je ideologija prava na pobunu protiv onih koji silom osvajaju tuđe.

„Crnu Goru niko ne može da pokori, ni moćne armade nekadašnjih osvajača, ali ni savremeni nadmeni gospodari moći koji, uz „građansku“ retoriku, atakuju na male narode“, istakao je Mandić.

On je ocijenio da nije dobro podizati spomenike ličnostima koje su, kako je naveo, bile na čelu diktatura, pa bile one i proleterske, niti poraženoj prošlosti u današnjoj Evropi.

„Treba da gradimo spomenike budućnosti koji će okupljati naše potomke oko istih ideala, a ne da ih dijelimo na potomke pobjednika i poraženih“, smatra Mandić.

Kako je naveo, veličina ustanka i njegova simbolika mora biti svjetlost pobjede ujedinjenog naroda oko svojih uspjeha i grešaka, padova i uspona, heroja i žrtava, razlika i zajedništva, sjećanja i vizija.

„Ja čvrsto vjerujem da ćemo kao zemlja i narod krenuti snažno naprijed kada sahranimo i ispoštujemo sve žrtve nesrećnog Drugog svjetskog rata. Našim odnosom prema precima najbolje ćemo definisati i naš odnos i zajedništvo prema budućnosti“, kazao je Mandić.

SD: Dan da se sjetimo naših predaka

Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Ivan Brajović kazao je da je današnji, osim jubileja koji slavimo, dan kada se moramo prisjetiti naših slavnih predaka i njihove borbe za nezavisnu, međunarodni priznatu, antifašističku Crnu Goru.

"Danas, kada su ove vrijednosti ugrožene, obaveza svih nas je da stanemo u njihovu zaštitu. Sjećajmo se 1878. godine i Berlinskog kongresa, sjećajmo se 1941. i velikog ustanka protiv fašizma u Crnoj Gori. Sjećajmo se i živimo tako da svakim svojim djelom čuvamo ove vrijednosti za koje su naši preci ginuli. Nek je vječna građanska, multivjerska, multinacionalna, sekularna, antifašistička Crna Gora", poručio je Brajović.

Ura: CG graditi na temeljima građanskih vrijednosti

Povodom Dana državnosti, delegacija Građanskog pokreta URA položila je vijenac na Spomenik Partizanu-borcu na Gorici u Podgorici.

"Crnu Goru moramo graditi na temeljima građanskih vrijednosti i evropskoj perpektivi. Ovaj datum dvostruko je važan, jer nas, prvenstveno, podsjeća da je Crna Gora uspjela da se izbori za svoju prepoznatljivost i među velikim silama, ali i da je, na isti dan 1941. godine, pokrenula slobodarsku misao u tada porobljenoj Evropi", naveli su iz URE.

Iz URE su istakli da ideali slobodarstva, simbolično, i danas žive, kao i da je vrijeme da se oslobodimo i stega koje se, nametnute pogrešnom politikom u posljednjih nekoliko decenija, sada manifestuju kroz državne institucije.

"Vrijeme je da prestanemo da se svakodnevno etiketiramo raznim predznacima zaboravljajući na najvažniju činjenicu - svi smo građani Crne Gore i zajednički činimo ovu državu", napominju iz URE.

"Trinaesti jul kao duhovna i moralna vertikala"

Za DNP, Jugoslovensku komunističku partiju Crne Gore i antifašiste Crne Gore, Trinaesti jul, kao duhovna i moralna vertikala, uvijek iznova podiže svijest građana naše zemlje o potrebi za slobodom ličnosti i društva. A za to se u svakom vremenu uvijek iznova valja boriti časno i pošteno, navodi se u saopštenju DNP-a.

Delegacije Demokratske narodne partije, Jugoslovenske komunističke partije Crne Gore i antifašista Crne Gore, predvođene Milanom Kneževićem i Radisavom Stanišićem, jutros su, povodom Dana državnosti Crne Gore, položile cvijeće na Spomenik partizanu borcu na Gorici.

DNP CG ističe istorijsku činjenicu da je 13. jul poprimio značenje univerzalnog praznika slobodarske Crne Gore, jer je tad čitava Crna Gora ustala, iako svjesna dotad neviđene nadmoći okupatora, ali u svom nacionalnom biću duboko svjesna i  one njegoševske: “Svak je rođen da po jednom umre, / čast i bruka žive dovijeka!”

“Stoga je mala, velika Crna Gora 13. jula 1941. godine pokazala ne samo sebi, nego i čitavom slobodarskom čovječanstvu kako se herojski pobunio jedan mali narod na Balkanu, i dokazao svoju veličinu, i da nema tog agresora, ni sile, koji mogu zaplašiti, i ugušiti plamen slobode u srcima Srba, Crnogoraca i svih naših građana. Bez podjela, ujedinjenih u jednoj jedinoj svijetloj ideji i proglasu da nema toga ko će gaziti agresorskom čizmom po maloj, ali junačkoj zemlji gdje je vazda gorjela luča slobode”, navodi se u saopštenju.

Za DNP, i Jugoslovensku komunističku partiju Crne Gore i antifašiste Crne Gore, Trinaesti jul, kao duhovna i moralna vertikala, uvijek iznova podiže svijest građana naše zemlje o potrebi za slobodom ličnosti i društva.

SNP ostaje vjeran idealima 13. jula

SNP ostaje vjeran idealima 13. jula, koji je njihova vertikala i najznačajniji datim u istoriji Crne Gore, saopšteno je iz te partije.  

Delegacije Odbora SNP Glavnog grada Podgorica, OO SNP Zeta i SOBNOR-a Crne Gore, Organizacija boraca NOR-a 1941-1945. Glavni Grad Podgorica, OBNOR-a 1941-1945. Tuzi i OBNOR-a 1941-1945. Zete, kao i vojnih penzionera Crne Gore, položile su vijenac na Spomenik partizanu-borcu na Gorici i na taj način simbolično obilježile 13. jul - Dan ustanka crnogorskog naroda i Dan državnosti.

“Na ovaj svijetli dan odajemo dužnu počast našim junacima i rodoljubima, koji su živote dali zarad slobode svoje zemlje i budućih pokoljenja. S pijetetom se sjećamo njihovih žrtava i doprinosa u borbi za slobodu, čast i dostojanstvo i prenosimo ih našim potomcima”, navodi se u saopštenju.

Radnička partija: Najznačajniji datum...

Iz Radničke partije navode da je 13. jul "zasigurno najznačajniji datum u crnogorskoj istoriji, koji predstavlja suštinu naših vjekovnih težnji".

"Slobodarski i pravdoljubivi narod koji je svoju slobodu iskovao kroz teške borbe i uz velike žrtve, bio je ugaoni kamen drugim narodima Evrope i tog 13. jula 1941 godine. Prvi ustanak u porobljenoj Evropi za nas u Crnoj Gori ima veći značaj u tome što je bio opštenarodni", navode iz RP.

To narodno jedinstvo je, kažu, pokazalo da ujedinjeni pobjeđujemo i da samo prevazilaženjem podjela i ideoloških razlika među nama možemo ojačati Crnu Goru.

Bokeški forum i HGI

Iz Bokeškog foruma su kazali da su i u Boki, kao i u čitavoj Crnoj Gori među ljudima uvijek bile usađene snažne antifašističke ideje i to je nešto nepromjenljivo.

"Danas, jače nego ikad mora se čuti slobodarski poklič. Ljudski, antifašistički. Uspomena na heroje NOB-a treba da nas opominje, hrabri i obavezuje", navode iz Bokeškog foruma.

Hrvatska građanska inicijativa (HGI) je saopštila da današnji praznik svjedoči "o zrelosti Crne Gore i njene nepatvorene opredijeljenosti za civilizacijske vrijednosti".

"Ovaj dan nije samo spomen na značajne događaje iz 1878. i 1941, već poziv i obveza za čuvanje onog što je najvrjednije u našem društvu, zajedništvo i međunacionalni sklad kao temelj Crne Gore i njene budućnosti", navode iz HGI.

Jonica: Dužni smo da ukažemo posebno poštovanje herojima

Predsjednica Socijalista Crne Gore Snežana Jonica čestitala je svim građanima i građankama 13. jul – Dan državnosti i Dan ustanka naroda Crne Gore, a članovima i članicama svoje stranke – Dan partije.

"Socijalisti su 13. jul izabrali za Dan partije kao vječnu simboliku najvećih vrijednosti za čije očuvanje se bore i kao obavezu da od te borbe nikad ne odustaju", navodi Jonica.

Za Socijaliste Crne Gore 13. jul je, ističe, mnogo više od praznika, to je datum koji nas ispunjava ponosom što nosimo slobodarsku tradiciju, ali i obavezuje da iznova ustajemo protiv svake nepravde i uništavanja i otimanja vrijednosti zbog kojih su naši hrabri preci podigli ustanak.

"Na današnji dan dužni smo da ukažemo posebno poštovanje herojima 13. jula 1941. godine, ali i da se zapitamo – da li smo ih dostojni. Da li današnja Crna Gora ima unutrašnji konsezus i snagu koju je imala tada da pokaže hrabrost i odlučnost, solidarnost i prkos, da bude primjer Evropi, a ne da nas Evropa uči slobodi i demokratiji. Dužni smo i da se zapitamo da li danas imamo dovoljno poštovanja prema sebi i dovoljno ljubavi prema istinskoj Crnoj Gori - onoj nastaloj 13. jula 1878. godine na Berlinskom kongresu, ali i onoj Crnoj Gori koja nije mogla da prećuti Petrovdansku skupštinu, već je narednog dana pokazala svoje slobodarsko i antifašističko lice", navodi u saopštenju.

 Položili vijence na spomen obilježjima u Mojkovcu i Kolašinu

Predsjednik UBNORA i Antifasista Kolasina sa predstavnicima tih organizacija iz Mojkovca i Kolašina povodom dana Državnosti danas su polozili vijence na spomen obilježja u tim gradovima. 

Državni praznik čestitao je i predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić.

"Trinaestog jula 1878. godine Crna Gora postala je medjunarodno priznata država, kao najava onoga što će se buditi u srcima slobode kasnijeg 13. jula: odlučna i beskompromisna borba protiv fašizma, borba do kraja, da uguši sve ono što je gušilo Crnu Goru, njen narod i njen porod.

Milačić: Nikada nećemo odustati od zavjeta predaka o slobodi

Dok su preci ratovali zagledani u ideal slobodne generacije, kojoj niko ništa više neće moći oduzeti, radjali smo se u njihovom snu, u Crnoj Gori pobjednici, svih jednakih, svih pravednih, svih osvajača nad tlačiteljima, naroda kom je crnogorski kaman bio i ostao ponos sa kojim su ginuli, noseći u srcu zavjet da će i budući ginuti da sačuvaju njihov san o slobodi", naveo je Milačić.

Danas, kako je naveo, prvi trinaesti jul u slobodi u novijoj istoriji Crne Gore, "koji je izboren istom vjerom da svaka slavna prošlost radja slavnu budućnost, dočekujemo vjerujući u isti san".

"Jer na ulicama litija koje su oslobodile Crnu Goru marširali su svi naši prošli, umjesto starog oružja budući oni, rodjeni u nama, uzeli su u ruke vjeru, da Crna Gora mora još jednom pobijediti fašizam novog doba, onako kako se on jedino i pobjedjuje, jedinstvom naroda, pa još jednom udariti po zlu svijeta, da ga opet poraze ovdje, u Crnoj Gori", naveo je Milačić.

Poručio je da nikada neće odustati od zavjeta predaka o slobodi i da borba protiv fašizma nikada ne prestaje.

"Srećan ti 13. jul slobodna Crna Goro, u ime slobode kojom pjeva i kojom će pjevati tvoj kamen za sve one koji će i od kamena stvoriti ram za budućnost u kom će najponosnije stajati oči svih predaka i potomaka, i stradalih i rodjenih da bi Crna Gora živjela", napisao je Milačić.

 

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније