HRA

Razgovori sa kandidatima u Vrhovnom sudu zatvoreni za javnost

Sjutrašnji razgovori sudija Vrhovnog suda sa kandidatkinjama i kandidatima za funkciju predsjednika Vrhovnog suda neće biti otvoreni za javnost, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA). To obavještenje im je, kako su naveli, stiglo iz Vrhovnog suda.

Sutkinja Stanka Vučinić, koja vrši dužnost predsjednice Vrhovnog suda, kratko je obavijestila Akciju za ljudska prava da Opšta sjednica Vrhovnog suda nije otvorena za javnost.

"Gospođi Vučinić smo prošle nedelje uputili molbu da razgovori budu javni, jer će poslije toga sudije Vrhovnog suda od četiri kandidovane osobe izabrati samo jednu, koju će predložiti Sudskom savjetu, a koju će onda Savjet moći samo da prihvati ili da odbije", kazali su u HRA.

Dodaju da će Sudski savjet javno intervjuisati tog jednog kandidata ili kandidatkinju, koga Vrhovni sud odabere tajnim glasanjem i dvotrećinskom većinom. Dodaju da je prethodni kandidat koga je Vrhovni sud odabrao, sudija Vrhovnog suda Miraš Radović, nekada ministar pravde, nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu glasova u Sudskom savjetu, pa je postupak izbora ponovljen.

Sudski savjet je objavio biografije i programe rada četvoro kandidatkinja i kandidata za koje je prethodno utvrdio da ispunjavaju uslove za funkciju predsjednika Vrhovnog suda propisane zakonom. Kandidati su sudije Višeg suda u Podgorici, Ana Vuković (1965) i Zoran Radović (1963), i sudije Apelacionog suda Milenka Žižić (1963) i Mušika Dujović (1959), pri čemu je sudija Dujović i predsjednik tog suda.

"Prema predloženim programima rada, svi smatraju da treba povećati transparentnost rada sudova i povjerenje građana u rad sudova, da treba obezbijediti adekvatne sudske zgrade i uvesti sudsku policiju, i unaprijediti sistem ocjenjivanja sudija. Većina smatra i da Vrhovni sud treba da unaprijedi saradnju sa Ustavnim sudom i sudovima niže instance. Većina smatra da je važno dalje unaprijediti informatički sistem u sudstvu, informisati građane o alternativnim načinima za rješavanje sporova i sistemu besplatne pravne pomoći. Programi se poklapaju po znatnom broju predloga, a razlikuju po stepenu kritičkog pristupa postojećem stanju, uključujući zakonski okvir i praksu", zaključuje se.