ISPRED CB HERCEG NOVI

Obilježavanje 29 godina od deportacije BIH izbjeglica

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA sjutra u podne, ispred Centra bezbjednosti Herceg-Novi, organizuju memorijalno okupljanje radi obilježavanja 29 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine.

Oni napominju da je ovo 17. put da nezvanična Crna Gora odaje počast žrtvama tog ratnog zločina, a 12. put da se žrtava sjećamo ispred zgrade policije u Herceg Novom. Kao i svake godine, kakao su najavili, položiće cvijeće i odati počast stradalim žrtvama.  Skupu će, kako su kazali, prisustvovati i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije. 

Podsjećaju da je prošle godine, skupu po prvi put zvanično prisustvovao predstavnik Uprave policije, a to, kako navode, bio tadašnji načelnik Centra bezbjednosti Herceg-Novi, Goran Banićević.

"Podsjećamo, da je crnogorska policija u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata koji je već buktao u Bosni i Hercegovini, i da ih je kao taoce predala vojsci bosanskih Srba pod vođstvom Radovana Karadžića i Ratka Mladića da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. O ovoj činjenici svjedoče pisana dokumenta. Svi izručeni iz Herceg-Novog 27. maja 1992. su neposredno nakon toga ubijeni, dok je druga grupa 25. maja 1992. upućena u koncentracioni logor u Foču (KPD), i od njih je samo nekolicina preživjela. Još uvijek nisu pronađena tijela svih žrtava deportovanih iz Herceg-Novog 27. maja 1992. godine, niti se pouzdano zna mjesto na kome su stradali", navodi se u saopštenju.

Žrtve ovog zločina su, kako ističu, nesporne, Crna Gora je njihovim porodicama poslije četvorogodišnjeg suđenja na osnovu poravnanja platila naknadu štete zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do tragičnih posljedica.

"Da su nezakonito uhapšeni i izručeni kao taoci utvrđeno je i pravosnažnom krivičnom presudom u Crnoj Gori, kao i presudom Haškog tribunala u predmetu Krnojelac (upravnik logora u Foči). Međutim, sporno je to što sudovi u Crnoj Gori nijesu smogli snage da prepoznaju ratni zločin i da ga kazne. Grupa majki, ćerki i sestara stradalih žrtava je podnijela predstavku Evropskom sudu za ljudska prava zbog toga što Crna Gora nije obezbijedila krivičnu pravdu u ovom slučaju i poštovala ljudsko pravo na život i zabranu mučenja", dodaju te NVO.

HRA, CGO, ANIMA podsjećaju i da je su sa nekadašnjim članom Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandarom Sašom Zekovićem, 2011. godine tadašnjim vlastima uputili tri inicijative od kojih ni jedna do danas nije prihvaćena:

1)predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ranku Krivokapiću, i svim šefovima poslaničkih klubova da se proglasi Dan sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. godine;  

2)predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiću, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću i ministru kulture Branislavu Mićunoviću, kao i tadašnjem predsjedniku Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejanu Mandiću – da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, i tako podrži želja porodica stradalih žrtava;

3)da crnogorska policija uputi javno izvinjenje zbog nezakonitog hapšenja i izručivanja izbjeglica njima neprijateljskoj vojsci Srpske Republike BiH.

Novom predsjedniku Skupštine Crne Gore, Aleksi Bečiću, takođe su, kako je saopšteno, 19. maja 2021. godine uputili inicijativu da Skupština proglasi Dan sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica.