BOGATSTVO FLORE I FAUNE

U NP Biogradska gora obilježen Dan biodiverziteta

U Nacionalnom parku Biogradska gora obilježen je 22. maj - Međunarodni dan biodiverziteta. Tim povodom pripremljen je promotivni video koji će upoznati sve zainteresovane sa bogatstvom flore i faune ovog lokaliteta.

Da je zaštita biodiverziteta bila veoma važna crnogoskim vladarima od davnina dokazuje to da je knjaz Nikola Biograsku goru proglasio Knjaževim zabranom davne 1878. godine.

Kako tada tako i danas ovaj prostor je zaštićen i trenutno je jedna od posljednje tri prašume u Evropi.

Šef zaštite u NP Biogradska gora Mile Rnković, ističe da je ova prašima kandidat na listi svjetske baštine UNESKO.

"To je nešto što nas još više obavezuje da promovišemo i zaštitimo značaj ovog mjesta koje je poznato ne samo u Crnoj Gori nego i šire", kazao je Rnković.

Autorka promotivnog videa Aleksndra Bulatović, kaže da o bogatoj flori prašume govori podatak da postoji blizu 2.000 biljnih vrsta među kojima je 20 odsto endema balkanskog poluostrva i 90 vrsta drveća među kojima dominiraju bukva, jela, javor, bijeli jasen i siva jova.

"Starost pojednih stabala prašume procjenjuje se na preko 40 godina od kojih su neka i preko 40 metara visoka“, naglašava Bulatović.

U promotivnom videu se navodi da Nacionalnom parku Biogradska gora gravitiraju brojne životinjske vrste među kojima je 47 vrsta sisara, 13 vrsta slijepih miševa koje su nacionalno i međunarodno zaštićene. Najpoznatiji krupni sisari su jeleni, srne, divlje svinje, vuk i jedan od najpoznatijih mrki medvjed. Sve ove vrste je potrebno zaštititi kažu naši sagovornici.

"Očuvanje biodiverziteta je za našu zemlju od presudnog značaja, jer je Crna Gora ekološka država i u Crnoj Gori zaštićena područja kao što su nacinalni parkovi obuhvataju površinu oko osam odsto teritorije. Nedostatak biodiverziteta je direktna posljedica ljudskih aktivnosti", kazao je Rnković.

Naši sagovornoci zaključuju da je veoma važno sačuvati netaknutu prirodu od nelegalnih aktivnosti kao što su nelegalni lov i ribolov, nelegalna sječa šume i gradnja u zaštićenim područjima, a sve to ima za cilj očuvanje epiteta Crne Gore kao ekološke države.

Dragana Šćepanović Vlahović, RTCG