Žabljak
Pretežno oblačno
-3.5 °C
Pljevlja
Pretežno vedro
2.9 °C
Herceg Novi
Vedro
7.7 °C
Nikšić
Vedro
2.4 °C
Cetinje
Pretežno oblačno
9.1 °C
Bar
Vedro
10.6 °C
Podgorica
Vedro
9.9 °C
Ulcinj
Vedro
9.5 °C
Kolašin
Pretežno oblačno
1.6 °C

Društvo

[ Izvor. PR Centar ]

08. 03. 2021. 12:51   >>  16:02 0

GRAĐANI SMATRAJU

Kazneni sistem nedovoljno uspješan

Skoro dvije trećine građana Crne Gore smatra da je postojeći kazneni sistem nedovoljno uspješan u smanjenju kriminaliteta, a kao najdjelotvorniju alternativnu sankciju vide novčanu kaznu, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Istraživanje „Restorativna pravda – alternativnim sankcijama do resocijalizacije“  rađeno je na uzorku od 1.117 punoljetnih građana Crne Gore u periodu od 24. do 28. februara ove godine.

Projekt asistent u CeMI-ju, Vladimir Simonović kazao da  je istraživanje pokazalo da jedna trećina građana kazneni sistem ocjenjuje uspješnim.

„Mišljenja su podijeljena po pitanju funkcije kažnjavanja. Malo više od polovine građana smatra da je primarna funkcija kažnjavanja preventivna. S druge strane, dvije petine građana nalazi da kažnjavanje ima prvenstveno represivnu svrhu“, naveo je Simonović.

Prema njegovim riječima, iako tri petine građana poznaje nekoga ko je bio osuđivan, pojam alternativnih sankcija je nepoznat većini građana.

„Preciznije, dvije trećine građana navodi da nije čulo za alternativne sankcije. Ipak, problem je više terminološke prirode nego suštinske, jer iako većina građana nije čula za pojam alternativnih sankcija, velika većina prepoznaje sve ponuđene kaznene mjere. U tom smislu, gotovo svi građani navode da su čuli za novčane kazne, a oko 90 odsto prepoznaje mjere kućnog zatvora, uslovne osude i sudske opomene“, rekla je Simonović.

Rekao je da se nešto manja prepoznatljivost javlja tek kada je riječ o radu u javnom interesu i uslovnom otpustu, za koje ne zna 17 odsto, odnosno 18 odsto građana koji nijesu čuli za alternativne sankcije.

 

„Sa druge strane, građani koji znaju za alternativne sankcije, ovaj pojam najčešće vezuju za društveno koristan rad i kućni pritvor. Ove dvije vrste sankcija navodi dvije petine, odnosno jedna trećina upućenijih građana. Pored toga, određeni broj građana u alternativne sankcije ubraja i novčane i uslovne kazne. Međutim, gotovo svaki peti građanin koji navodi da je za pojam čuo, ne precizira vrstu sankcije za koju zna“, naveo je Simonović.

Iako je mišljenje podijeljeno, preovlađuje pozitivan stav prema primjeni alternativnih sankcija.

„Drugim riječima, dok ih polovina podržava, dvije petine zauzima suprotno gledište.Kada je riječ o djelotvornosti alternativnih sankcija, najveći broj građana smatra da je novčana kazna najdjelotvornija alternativna sankcija (44 odsto), dok četvrtina u tom smislu ističe rad u javnom interesu, a 10 odsto navodi kućni zatvor“, rekao je Simonović.

Sudeći po mišljenju većine građana, kako je naveo, zatvorske kazne su efektivnije od alternativnih mjera.

„Čak sedam od deset građana smatra da zatvorske kazne imaju veći uticaj na izvršioca krivičnog djela, dok petina građana prednost daje alternativnim sankcijama. Kao najefikasnije, građani Crne Gore ističu zatvorsku i novčanu kaznu, dok suprotno važi za sudsku opomenu. Tri četvrtine građana smatra da su zatvorska i novčana kazna efikasne. Takođe, polovina građana djelotvornim vidi rad u javnom interesu“, kazao je Simonović.

Kako većina građana sugeriše, crnogorski sudovi u nedovoljnoj mjeri propisuju zatvorske kazne.

„Ovo mišljenje zastupa dvije petine građana, dok 12 osto misli suprotno – da se zatvorske kazne propisuju previše, dok jedna trećina građana propisivanje zatvorskih kazni ocjenjuje kao optimalno.Na pitanje u kojoj mjeri sudovi izriču alternativne sankcije, gotovo trećina građana smatra da se alternativne sankcije premalo propisuju, a skoro petina misli suprotno. Između ova dva stava je 35 odsto građana koji propisivanje alternativnih kazni ocjenjuje kao optimalno“, naveo je Simonović.

Izvršna direktorica CeMI-ja, Teodora Gilić, kazala je da projekat „Restorativna pravda – alternativnim sankcijama do resocijalizacije“ ta organizacija sprovodi u prethodnih godinu uz finansijsku podršku nekadašnjeg Ministarstva pravde Crne Gore.

„CeMI se i ovim projektom zalaže za jačanje vladavine prava u Crnoj Gori, sa posebnim fokusom na zaštiti ljudskih prava i sloboda. Cilj projekta je da doprinese unapređenju i promociji sistema alternativnih sankcija, u skladu sa standardima Evropske unije i najboljom međunarodnom praksom“, navela je Gilić.

Ukazala je da je CeMI u sklopu ovog projekta sproveo kvalitativno i kvantitativno istraživanje.

„Kvalitativno istraživanje sprovedeno je putem intervjua sa pravnim stručnjacima, kao i sa predstavnicima pravnih lica, organizacija i institucija kod kojih se izvršava kazna rada u javnom interesu. Rezultati ovog istraživanja su sastavni dio analize koju će CeMI predstaviti na nacionalnoj konferenciji, koja će biti održana u srijedu“, pojasnila je Gilić.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo