ŽIVOT SA SM SINDROMOM

Svaki Alanov korak, pobjeda je njegove majke

Ćazima Hadžić iz Podgorice rodila je zdravu bebu carskim rezom i otpuštena je iz bolnice kao i sve majke sa čijim bebama je sve u redu. Međutim, kući je primijetila da nešto nije kako treba. Sa godinu i četiri mjeseca, njenom sinu je u Beogradu dijagnostifikovan Smit Magenis sindrom.

“Teško mi je bilo i tada da se pomirim sa tim, a i sada, četiri godine nakon toga, jer ta bolest je velika nepoznanica za sve”, kaže Ćazima.

Prisjeća se da su joj doktori govorili da je Alan neće prepoznati ponekad.

“Međutim, on me uvijek prepozna i uvijek mi se obraduje. Desi se da ne prepozna bake i deke, ali poslije nekoliko dana se prisjeti”, kazala je ova hrabra majka.

Ističe da njen sin napreduje iz dana u dan. Počeo je da hoda, da sjedi.

“Samostalno jede, pije, zna kada treba da se kupa… To su za nekog sitnice, ali za mene su krupne stvari”, kazala je ona.

Za njeno dijete nema lijeka, jer je riječ o urođenoj anomaliji, ali su mu neophodne svakodnevne terapije.

“Alan svaki dan od ponedjeljka do petka posjećuje Centar za autizam, Resursni centar na Pobrežju, Dječiju bolnicu”, kazala je Ćazima.

Dodaje da najveću pomoć ima od porodice iz Njemačke koja ima dijete sa istim problemom.

“Ljudi ne treba da odustaju, već da se bore, jer se svaka borba isplati. Treba imati volju i strpljenje, a podrška je posebno značajna”, zaključila je ona.

Smith-Magenisov sindrom (SSM) može se pojaviti kod 1 od 25.000 djece.

To je bolest koja uzrokuje usporeni razvoja djeteta i određene znakove ponašanja, a mogu se pojaviti I abnormalni fizički znakovi.

Djeca pogođena ovim sindromom mogu takođe patiti od autizma, OCD-a (opsesivno-kompulzivni poremećaj), ADHD-a (hiperaktivnost i poremećaj deficita pažnje) i poremećaja raspoloženja.