UNICEF

S djecom razgovarati o rizicima i mogućnostima na internetu

Na Međunarodni dan bezbjednog interneta, koji se širom svijeta obilježava 9. februara, UNICEF poziva roditelje, škole, medije, akademsku zajednicu, civilni sektor i Vladu da zajedno rade na podizanju medijski pismenih građana i na izgradnji bezbjednijeg i inkluzivnijeg digitalnog okruženja.

Povodom Međunarodnog dana bezbjednog interneta, koji se širom svijeta obilježava 9. februara, UNICEF podsjeća da se prema Global Kids Online istraživanju iz 2016. u Crnoj Gori svako drugo dijete (45 odsto) ne osjeća bezbjedno na internetu, a svako treće (38 odsto) je doživjelo makar jedno neprijatno iskustvo na internetu tokom prethodne godine. Iz UNICEF-a su kazali da negativna onlajn iskustva češće prijavljuju dječaci i tinejdžeri, a zabrinjavajuće je, kažu, da mnogi ne znaju šta da rade u tim situacijama.

“Biti roditelj u digitalnom dobu donosi sa sobom dodatnu odgovornost pružanja podrške djeci da postanu svjesna mogućnosti i rizika digitalnog okruženja”, ističe Santander.

Roditeljima je, kažu, potrebna podrška da bi obavljali ovu dužnost. Iz tog razloga, kroz nacionalnu kampanju medijske pismenosti #BirajmoŠtaGledamo, koju vode UNICEF-ovi mladi reporteri, UNICEF poziva roditelje, škole, medije, akademsku zajednicu, civilni sektor i Vladu da zajedno rade na podizanju medijski pismenih građana i na izgradnji bezbjednijeg i inkluzivnijeg digitalnog okruženja.

"Otkako je ova kampanja počela prije dvije godine, broj roditelja koji razgovaraju s djecom o tome šta rade na internetu se više nego udvostručio povećavši se sa 21 na 47 odsto. Takođe, većina roditelja kaže da sada ograničava djeci vrijeme ispred ekrana svakog dana, kao i medijske sadržaje koja ona prate na internetu", navodi se u saopštenju.

Iz UNICEF-a dodaju da je kriza izazvana koronavirusom ukazala na značaj medijske i digitalne pismenosti za ostvarivanje prava na zdravlje i na bezbjednost, jer su, kako su kazali, i djeca i odrasli tokom nje izloženi mnoštvu dezinformacija koje su mogu biti i opasne po život.

Podsjećaju da je prema istraživanju Ipsosa koje je sprovedeno uz podršku UNICEF-a u maju prošle godine, 7 od 10 građana Crne Gore prepoznaje medijsku pismenost kao dugoročni odgovor na ovu pojavu. Oni smatraju da će veći stepen medijske pismenosti građanima omogućiti da sami provjeravaju tačnost informacija, što će dovesti do manjeg širenja dezinformacija.

Kako je bezbjednost na internetu jedan od ključnih izazova za djecu svuda u svijetu, Komitet Ujedinjenih nacija za prava djeteta je, kako dodaju, prije par dana, 4. februara, usvojio Opšti komentar o pravima djeteta u digitalnom okruženju kroz koji poziva vlade da odrede tijelo koje će biti odgovorno za koordinaciju politika i programa koji se tiču prava djeteta u digitalnom okruženju.

“Da bi se prava djeteta promovisala i štitila u digitalnom okruženju, Crna Gora treba da razvije nacionalnu strategiju medijske i digitalne pismenosti i da odredi instituciju koja će biti odgovorna za njenu koordinaciju, sprovođenje, monitoring i evaluaciju. UNICEF je spreman da podrži takve napore”, zaključio je Santander.

Iz UNICEF-a zaključuju da kroz Opšti komentar o pravima djeteta u digitalnom okruženju, UN Komitet za prava djeteta poziva države da podižu svijest o ovom pitanju, kao i da podrže djecu, roditelje, nastavnike i druge koji rade s djecom da razvijaju digitalnu pismenost i vještine kako bi širili svijest o tome kako da djeca imaju koristi od digitalnih servisa, kako da smanje rizike u digitalnom okruženju na minimum i kako da prepoznaju dijete koje je žrtva negativnog iskustva na internetu i adekvatno reaguju.