Žabljak
Pretežno oblačno
-1.8 °C
Pljevlja
Pretežno oblačno
7.1 °C
Herceg Novi
Malo oblačno
8.3 °C
Nikšić
Oblačno
2.8 °C
Cetinje
Pretežno oblačno
7.3 °C
Bar
Oblačno
8.5 °C
Podgorica
Pretežno oblačno
7.2 °C
Ulcinj
Oblačno
8.8 °C
Kolašin
Umjereno oblačno
1.4 °C

Društvo

23. 12. 2020. 18:16   >>  18:24 3

ISTRAŽIVANJE CEDEM-A

Negativni demokratski trendovi u Crnoj Gori

Najveći problem u Crnoj Gori, kada je riječ o stepenu demokratije, postoji u oblastima ekonomije, političkih procesa, vladavine prava i medija, a najveći stepen demokratičnosti crnogorskog društva je u odnosu prema nacionalnim i vjerskim manjinama, saopšteno je na online konferenciji o stanju demokratije u Crnoj Gori, na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja Indeksa demokratije za 2020. godinu, u organizaciji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i uz saradnju Hanns Seidel fondacije.

Autor istraživanja i glavni metodolog CEDEM-a Miloš Bešić, naveo je da istraživanje analizira i trend koji pokriva period od sticanja nezavisnosti Crne Gore do smjene dugogodišnje vlasti.

"Ključni grafikon pokazuje kakvo je stanje demokratije za sva ključna područja, a to su politika, pravo, ekonomija, obrazovanje, mediji, manjine, žene, invaliditet. I taj podatak nam ukazuje da se vrijednosti mjerenja kreću od 0,42 do 0,66. Najveći stepen demokratičnosti crnogorskog društva danas mjerimo kada je riječ o odnosu prema nacionalnim i vjerskim manjinama i ta vrijednost je 0,66. To je sve zahvaljujući pozitivnim trendovima koji su se dešavali od 2009. do danas“, naveo je Bešić.

Sljedeća oblast u kojoj je, kako je kazao, prilično solidna situacija je obrazovanje, gdje je vrijednost 0,58.

"U te dvije oblasti možemo biti manje-više zadovoljni kada je riječ o stanju demokratije. Kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti vrijednost je 0,50, a kada je riječ o osobama s invaliditetom vrijednost je 0,48. Najveći problemi stanja demokratije u Crnoj Gori su u područjima: politika, pravo, mediji (0,43) i ekonomija (0,42). Dakle, kada je riječ o demokratičnosti u ekonomskom životu u Crnoj Gori imamo najveći problem“, objasnio je Bešić.

Regresivni trendovi stanja demokratije u Crnoj Gori su, kako je rekao, prisutni od 2012. godine do danas, ali i pored izraženih negativnih trendova u posljednjih osam godina, ipak se može reći da je stepen demokratije u Crnoj Gori danas na nešto višem nivou nego što je to bio slučaj prije trinaest godina.

"Kada je riječ o stanju demokratije u Crnoj Gori krenuli smo od 0,47 koliko je bilo 2007. godine. Imali smo kolebljive vrijednosti, ali smo došli do određenog progresa 2012. godine (0,52). Od tada pa nadalje su se po demokratiju dešavale očigledno loše stvari i danas imamo simboličnih 0,02 indeksna poena više nego što je bilo 2007 godine (0,49).“, objasnio je Bešić.

Većina građana želi građansku CG

Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava, Milena Bešić, istakla je da osmogodišnjica pregovaranja sa Evropskom unijom opominje da trenutno brojimo tri privremeno zatvorena poglavlja, te da nova metodologija u narednom periodu zahtjeva veću političku volju i odlučnost političkih aktera sa ciljem poboljšanja implementacije usvojenog normativnog okvira i sprovođenja neophodnih reformi.

"Naša istraživanja potvrđuju da većina građana želi vidjeti Crnu Goru kao građansku, demokratsku i zapadno orjentisanu zemlju, van uticaja vjerskih organizacija“, kazala je Bešić.

Regionalni direktor Hanns Seidel fondacije za Jugoistočnu Evropu, Klaus Fiesinger, kazao je da su osnovni stubovi demokratije, kao što su politički pluralizam, vladavina prava, od izuzetnog značaja za stabilnost demokratije, da je vrlo važno pratiti kako se radi na napornom putu demokratske konsolidacije i da je upravo to zadatak CEDEM-a.

Predsjednik Skupštine Crne Gore, mr Aleksa Bečić, istakao je da će Skupština, što je već u prethodnih nekoliko mjeseci pokazala, dati jedan od najznačajnijih doprinosa razvoju demokratskih procesa u zemlji.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore, dr Dritan Abazović, smatra da nakon 30. avgusta u Crnoj Gori više nema političkog monopola.

"Moramo da krenemo u odlučnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Moramo da pokažemo veći stepen transparentnosti javnih institucija, moramo da skidamo oznake tajnosti sa dokumenata koji ne treba da budu tajni. Moramo da omogućimo da civilni sektor bude prisutan i da da ekspertizu i podršku raznim projektima. Moramo da realizujemo koncept Crne Gore kao ekološke države. Moramo da oslobađamo institucije. Taj proces nije revanšizam, ali jeste poziv na odgovornost“, istakao je Abazović.

Poručio je da nova Vlada ima glavni zadatak, a to je da zaštiti javni interes u svakom segmentu i da zaštiti javne finansije i državni budžet.

Poslanik u Skupštini Crne Gore, Andrija Nikolić, kazao je da demokratski zrelog društva nema bez zrele i odgovorne vlasti, i bez iste takve opozicije.

Jedini politički monopol, koji treba da opstane je, kako smatra, ideja građanske i evropske Crne Gore.

Poslanik u Skupštini Crne Gore, Slaven Radunović, rekao je da je u Crnu Goru konačno ušao jedan vid demokratije, iako je to, kako smatra, još uvijek na nivou najnerazvijenijih država Evrope.

Medijski analitičar, Duško Vuković, smatra da ako mediji ne omogućavaju komunikaciju unutar jednog društva, između pojedinaca, socijalnih, interesnih grupa, institucija, onda stvari ne funkcionišu i ne može se govoriti o demokratiji. Ocijenio je da istraživanje pokazuje da je Crna Gora u ozbiljnom zaostajanju u odnosu na ono što je poželjan model.

Paradoks da demokratija nazaduje od kada Crna Gora pregovara za članstvo u EU

Direktorica Politikon mreže Jovana Marović, ukazala je da je odgovornost za stanje demokratije u Crnoj Gori i na vlasti i na opoziciji.

Smatra da je paradoks da demokratija nazaduje od 2012. godine, jer od tada Crna Gora pregovara za članstvo u EU.

"Ono što je posebno problematično je, što je komplikovanije pitanje na agendi, to su institucije zatvorenije. Transparentnost je unapređena, ali uvijek se nađe način da te informacije ostanu zaštićene", ukazala je Marović.

 

Komentari 3

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo