[ Izvor: Radio Crne Gore ]

PEROVIĆ

"Nije nam cilj da se vraćamo 50 godina unazad"

Rektor Cetinjske Bogoslovije Gojko Perović smatra da crkva i država moraju da sarađuju, te da crkva mora da iskaže svoje mišljenje o nekim društvenim važnim temama kao što to rade, kako je kazao Perović, poglavari i drugih vjerskih zajednica. On u intervjuu Radiju Crne Gore kazao da je mandatara Zdravka Krivokapića izabrao narod, a ne Mitropolija, da ga je ona samo predložila. Istakao je da crkvi nije prioritet da se vraća 50 godina unazad i da vrši reviziju jednog rata.

Neophodna saradnja crkve i države

Rektor Cetinjske Bogoslovije Gojko Perović naglašavajući sekularni karakter Crne Gore smatra da crkva i država moraju da sarađuju, te da crkva mora da iskaže svoje mišljenje o nekim društvenim važnim temama kao što to rade, kako je kazao Perović, poglavari i drugih vjerskih zajednica.

„Ovakav Zakon o slobodi vjeroispovijesti nam nije odgovarao jer on predviđa da se crkvena imovina tretira drugačije u odnosu na imovinu drugih fizičkih i pravnih lica. Mislim da je to potpuno jasno. Ako treba utvrditi porijeklo nečije imovine i zaštitu nečijeg imovinskog prava u Crnoj Gori to se radi kroz parnični postupak pred sudovima“, istakao je Perović.

Zdravko Krivokapić izbor građana, a predlog crkve

Iako je mandatar za sastav nove vlade Zdravko Krivokapić prepoznat kao izbor Mitropolije crnogorsko-primorske, Perović dodaje da je on zapravo izbor građana Crne Gore.

“Dakle, možemo da kažemo da je crkva na neki način poslije svih onih litija na jednu veliku inicijativu građanstva i vjernika, pa i nekih političkih faktora, predložila da one političke snage koje nijesu podržale Zakon o slobodi vjeroispovijesti, a koji je po nama bio krajnje problematiča, neustavan i diskriminacioni, dobiju neku ličnost koja nije iz svijeta politike i koja na neki način personalizuje litije. Zdravko Krivokapić samo je jedna od takvih ličnosti, a bilo ih je puno“, naglasio je Perović.

O tridesetogodišnjem djelovanju mitropolita Amfilohija

Pravoslavna crkva u Crnoj Gori vijekovima predstavlja bitan faktor okupljanja vjernika, ali i svetinju za brojne građane, kazao je u intervjuu za Radio Crne Gore protojerej-stavrofor i rektor Bogoslovije na Cetinju- Gojko Perović i dodao da je to uslovilo da jedan mitropolit, ma ko on bio, obavlja jednu značajnu društvenu ulogu.

„Mitropolii Amfilohije i njegovo djelo su još i značajniji po tome što je ono osobeno predstavljao jedan veliki autoritet i jednu osobu od velikog povjerenja u cijelom pravoslavlju“, istakao je Perović. 

Rektor Cetinjske bogoslovije podsjeća i na tridesetogodišnje djelovanje mitropolita Amfilohija.

 „Mitropolit je u toku svoje tridesetogodišnje službe uspio da obnovi veliki broj crkava i manastira, da od nekih dvadesetak sveštenika u Crnoj Gori- sveštenički kadar dovede do blizu 200 sveštenika i jeromonaha, da obnovi rad Bogoslovije na Cetinju, otvori rad Izdavačko-informativne ustanove Svetigora- koja sada podrazumijeva časopisi, portal i crkveni radio, ali na neki način i jednu crkvenu televiziju“, priča Perović.

Na lični autoritet, prisjeća Perović, Amfilohije uspio je da u Crnu Goru dovede i moskovskog i carigradskog patrijarha, ali i mnoge druge crkvene velikodostojnike.

„Nije to slučajno. Nije to pitanje nekog administrativnog popisa kad je ko došao u Crnu Goru. To pokazuje značaj pokojnog mitropolita jer su svi ti poglavari pravoslavlja bili i njegovi lični prijatelji. Hram Hristovog Vaskrsenja u Podgorici jedini je hram u svijetu, a da kažem i jedini hram u istoriji pravoslavlja, koji su zajednički osveštali i moskovski i carigradski patrijarh“, istakao je Perović.

Novog mitropolita bira Sabor SPC najvjerovatnije u maju

Perović se osvrnu na neke medijske natpise koji su uslijedili nakon smrti mitropolita Amfilohija.

 „Radi slušalaca Radija Crne Gore objasnio bih da su sve priče i tenzije, o neizvijesnosti, o nekim čak i političkim temama koje se vezuju za izbor mitropolita, ubijeđen sam, medijski napumpane i vještački predimenzionirane od strane nekih medija koji, čini mi se, ne bi ni imali posla ako se ne bi bavili crkvom na neki, da kažem, malo izopačeni način“,  istakao je Perović.

„Novog mitropolita bira Sabor, crkveno tijelo koje okuplja sve episkope, u ovom slučaju to je nekih četrdesetak vladika Sabora Srpske pravoslavne crkve, koji se obično sastaju u periodu Vaskrsa i Trojičindana, a da se ne bi do tada čekalo, izabere se odmah administrator Mitropolije i on upravlja najmanje do okupljanja Sabora“, objašnjava Perović.

Pojašnjavajući da je zbog sveukupne epidemiološke situacije neizvijesno da li će Sabor biti održan u maju mjesecu, kaže da je bitno da crkveni život ne trpi, jer imaju vladiku koji obavlja sve vladičanske poslove. Ističe i da u ovom trenutku i nije baš umjesno pričati o izboru novog mitropolita.

„Nije u redu da se sad mnogo o tome priča zbog elementarnog poštovanja prema pokojniku“, istakao je Perović.

Litije građanske i mirne

Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti nezaobilazno je bilo i pitanje o litijama i njihovom karakteru.

 „Sigurno je bilo i teških riječi, ali dominantan utisak o krakateru litija je da su one mirne i građanske i mi sveštenici javno smo se borili da litije ne dobiju nikakav drugi prizvuk, već da budu crkvene“, kazao je Perović.

Na pitanje od koga se brane svetinje Perović odgovara da su hramovi otvoreni za sve građane bez obzira na nacionalnu pripadnost i niko nikoga ne pita ni koje je nacije, kojim jezikom zbori, a još manje za koga glasa.

“Dakle, u odbrani svetinja, u pitanju je sukob između državne i crkvene administracije. Crkve u Crnoj Gori pripdaju, prije svega, vjerniku pravoslavnom, a samim tim, ako sve funkcioniše kako treba, i svakom crnogorskom građaninu“, ističe Perović.

Govoreći o ujedinjenu pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori rektor Cetinjske bogoslovije ističe da je to veliki posao naglašavajući da takav put čeka društvo i u drugim oblastima kao što su: ekonomija, privreda, turizam, zdravstvena kriza...

„Mi u našoj školi ne kačimo slike ni četnika ni partizana. Mi našu djecu, buduće sveštenike, ne učimo da budu ni za četnike ni za partizane. Ja sam negdje u jednoj besjedi na Žabljaku rekao da su ti meci davno ispucani. Ne želimo da se vraćamo na te podjele. Nama nije prioritet da se vraćamo 50 godina unazad i da vršimo reviziju jednog rata”, kaže on.  

Rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović nedavno je postao i član Matice srpske. 

Sanja Ćosović, Radio Crne Gore