[ Mina ]

CGO

Građani zreliji nego što su ih vidjele političke elite

Građani Crne Gore zreliji su nego što su ih vidjele političke elite, vjeruju u sebe i u promjene možda i više nego što je to podnošljivo političarima, ocijenjeno je u analizi koju su objavili Centar za građansko obrazovanje (CGO) i fondacija Friedrich Ebert (FES).

Iz CGO-a su kazali da analiza “Kad politička elita podcijeni građane - parlamentarni izbori u Crnoj Gori” daje pogled na nalaze istraživanja javnog mnjenja prema nizu društveno-političkih pitanja sprovedenog prije izbora.

Iz CGO-a su naveli da se u analizi apostrofira značajna emancipacija građanstva, uprkos, kako su kazali, turbulentnim tranzicionim lomovima i izostanku adekvatnog vođstva.

Autori analize smatraju da su rezultati posljednjih izbora u Crnoj Gori posljedica niza faktora i činjenice koju je odlazeća vlast zanemarila, a buduća ne smije da ignoriše.

"Da su građani Crne Gore zreliji nego što su ih političke elite vidjele, da vjeruju u sebe i u promjene možda i više nego što je to podnošljivo političarima, kao i da postoji oblikovan set političko-ideološko-vrijednosnih normi i nesumljiva orjentacija ka Evropskoj uniji (EU)”, kaže se u saopštenju.

Dodaje se da autori analize promjene nakon parlamentarnih izbora vide kao početak procesa uspostavljanja političke odgovornosti koju građani traže i koja može ubrzati potrebne reforme, pri čemu naglašavaju da nema savršenih vlasti, ali i da nijedna više u Crnoj Gori neće nositi oreol nesmjenjivosti.

Iz CGO-a su kazali da su naznake promjena postojale i kroz niske ocjene stepena demokratičnosti i (ne)zadovoljstvo kvalitetom života.

Prema njihovim riječima, tome treba dodati i niže povjerenje u ključne izborne institucije (Skupština, Vlada, predsjednik države), ili stubove vladavine prava (sudstvo, Tužilaštvo) nego u aktere civilnog društva (crkva, nevladine organizacije, mediji).

„Iz ovog slijedi zaključak da kada se politički akteri limitiranog rejtinga nađu u sukobu, ili bar ozbiljnom sporu sa društvenim akterima i institucijama koji raspolažu povjerenjem kao resursom, promjena postaje vjerovatna i sama se po sebi nameće“, kazali su iz CGO-a.

Oni su naveli da izbornu volju određuju pitanja standarda i kvaliteta života, brige za životnu perspektivu, mladih, odnosno zalaganje za manje korupcije a više socijalne pravde i jednakosti.

“Za građane Crne Gore demokratija i socijalna pravda su gotovo sinonimi. U tom kontekstu, Zakon o slobodi vjeroispovijesti, čije je usvajanje petina anketiranih vidjela kao ključnu izbornu temu, ima ulogu dodatnog mobilizirajućeg faktora koji motiviše značajan dio biračkog tijela”, navodi se u saopštenju.

Iz CGO-a su kazali da je vjerovatno najznačajniji, ohrabrujući i revolucionaran nalaz u poređenju sa ranijim istraživanjima, a koji ide u prilog procesu demokratskog sazrijevanja Crne Gore, identifikovani umor građana od lidera čvrste ruke.

Autori analize ocijenili su da se čini da su građani otvorili konkurs i krenuli u potragu za demokratskim, participativnim liderstvom koje će odgovore na izazove tražiti kroz dijalog i kompromis unutar jakih institucija.

“Dio analize bavio se i time kako sebe građani vide na političkom spektrumu i kakvo društvo i državu žele i dolazi do odgovora da je crnogorsko društvo jasno zapadno orijentisano sa jakom ljevičarskom orijentacijom, kao i da postoje tradicionalne norme na koje se uvijek mora računati, ali i koje mogu da žive u liberalnom okviru“, naveli su iz CGO-a.

Kako su kazali, građani sebe vide dominantno kao ljevičare, a taj procenat je i najveći u regionu „što već sada treba da bude instruktivno u smislu očekivanja i za novu vlast“.

„Važno bi bilo i da političke partije više rade na svojoj ideološkoj profilaciji jer trenutno uglavnom nijesu prepoznate po onim odrednicama koje im stoje u imenu ili u programu partije“, ukazali su iz CGO-a.

Posebno se, kako su naveli, ističe preovlađujući stav da zarad državnog interesa treba u drugi plan staviti nacionalnu i vjersku pripadnost, “a to ukazuje i da je biračko tijelo na izborima kaznilo DPS zbog široke manipulacije tim pitanjem, a ne da je promijenilo odnos prema crnogorskoj državnosti”.

“Podatak da građani u ogromnoj većini, 83,8 odsto, vjeruju da mogu da biti nosioci promjena, bilo da se to odnosi na direktan, 49,1 odsto, ili djelimičan, 34,7 odsto, uticaj predstavlja i priznanje naporima civilnog društva, ali i osnovu za dalju demokratsku konsolidaciju“, kazali su iz CGO-a.

Prema njihovim riječima, nesporna je orijentacija crnogorskog društva ka vrijednostima zapadnih društava, socijalne pravde i poštovanja lokalnih specifičnih tradicionalnih vrijednosti.

Oni su kazali da građani kao najvažnijeg spoljnopolitičkog partnera Crne Gore vide EU, a slijede Rusija i Sjedinjene Američke Države (SAD).

U analizi se navodi da nova vlast, ukoliko želi da svoj mandat iskoristi, mora biti nedvosmisleno prozapadna, građanski orijentisana, inkluzivna i dosljedna u poštovanju proklamovanih principa u praksi.

Autori analize kazali su da će prvi veći ispit biti i kadrovski pristup koji mora zadovoljiti i principe kompetentnosti i političke odgovornosti, ali i posvećenosti jačanju države.

Navodi se da će biti neophodan spoj prekida i demokratskog otklona od klijentelističke i partokratske prakse prethodne vlasti sa smirivanjem društvenih i političkih tenzija, odricanje od revanšizma i preuzimanje postojećih međunarodnih obaveza.