- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
12. 09. 2020.
13:14 >> 13:14
2
NAKON 77 GODINA
Mamula simbol slobodarskog, antifašističkog duha
Polaganjem vijenaca i prigodnim slovom na ostrvu Lastavica danas je obilježeno 77 godina od rasformiranja logora – Campo Mamula, u kojem je bili zarobljeno 3322 rodoljuba Boke i Budve, gradova istočne Hercegovine i Južne Dalmacije u periodu od 1942. – 1943.
Polaganje vijenaca organizovala je OO OBNOR 1941 – 1945 Herceg Novi, a „domaćin“ je kompanija Orascom – OHM Mamula Montenegro, koja je zakupac ostrva na 49 godina.
Zbog ograničenog broja ljudi na javnim okupljanjima, polaganju vijenaca prisustvovali su predstavnici Saveza boraca Budve, Tivta i Kotora, članovi porodica zatočenih kao i predstavnici Opštine Herceg Novi, predsjednik Stevan Katić i savjetnica predsjednika Tamara Vujović, kao i predsjednik SOBNORa Crne Gore Radojica Radojević, te predstavnica komapnije OHZM Mamula Montenegro, Dragana Bećirović.
Kako prenosi Radio Jadran, Radojević je uručio priznanje Opštini Herceg Novi i njenom predsjedniku Katiću.
"Drago mi je što sam u Herceg Novom u gradu slobode i dostojanstva. Ova opština je uvijek bila sa nama, pa smo kao SOBNOR donijeli odluku da se naše najveće priznanje dodijeli Opštini Herceg Novi. Ubijeđen sam da će saradnja biti uvijek uspješna", kazao je Radojević.
Sjećamo se i pominjemo one koji su na ovom mjestu patili i stradali, zato što štu voljeli i branili svoj narod i slobodu, istakao je predsjednik Opštine Stevan Katić.
Teror pod kojim je bilo preko 2 hiljade ljudi iz naših krajeva i od kojeg su mnogi od njih stradali nikada ne smije da bude zaboravljen, da se ne bi ponovio, poručio je Katić.
„Mamula je mjesto sjećanja i pijeteta, simbol slobodarskog antifašističkog duha našeg naroda koji se ponosno braneći budućnost svoje djece, suprotstavljao i najokrutnijim neprijateljima. Iskreno se nadam da će i na ovom ostrvu i na ovoj tvrđavi uvijek biti mjesta za sve građane koji žele da odaju počast stradalim precima, prijateljima, sugrađanima, saborcima. Slaveći njihova imena i žrtve mi poručujemo: Mir i sloboda nemaju cijenu. Neka im je vječna slava i hvala“, kazao je Katić.
Član OBNORa Slobo Novaković zahvalio je na saradnji domaćinu OHM Mamula Montenegro, kao i predstavnici Dragani Bećirović i podsjetio da je Vlada Kraljevine Italije 30. marta 1942. godine osnovala dva koncentraciona logora – Mamula i Prevlaka, kroz koje je prošlo 2 352 internijca, dok je preko 1 000 stanovnika Boke bilo zatvoreno po zatvorima u Italiji:
„Naišli smo na veliko razumijevanje predstavnika kompanije Orascom, naročito sa drugaricom Bećirović koja je sa nama 4-5 godina, pa ko volio ili ne volio – mi smo primljeni odlično. Razgovarali smo sa njima, očekuje nas još jedan razgovor i u ime boračkih organizacija Herceg Novog, Kotora i Budve, zahvaljujemo“, kazao je Novaković.
Jedan od preživjelih sa Campo Mamula, 86-godišnji Ivo Marković, čestitao je kako kaže „slobodu“ jer „poslije 30 godina, dočekasmo i to“:
„Na logoru Mamula 27. Marta 41, među prvima je stigla grupa iz mojeg sela od 110 žena i djeca, među kojima sam bio i ja sa sedmoro braće, majkom i očevom majkom. Nijedan logor nije za pohvalit, teški uslovi za život, glad, prljavština, hladnoća, svaka nedaća bila je tu. Narod je umirao. Eto preživjelo se i ne bih želio nikad da se negdje ponovi takav slučaj na ovim prostorima. Neka živi narod da se ne svađa, a ovi koji su preminuli neka im je slava“, poručio je Marković.
Na Mamuli je bilo zatvoreno 810 Novljana, zatim 356 Kotorana, 110 Budvana i 122 mještanina Tivta, a bilo ih je i iz istočne Hercegovine i Južne Dalmacije.
Коментари2
Остави коментар