[ Objavila B.B. ]

CGO PORUČILA

Vlada da zaustavi gradnju mHe u Kraljskim Barama

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podržava napore građana i građanki Kraljskih Bara, iz opštine Kolašin, koji se bore za svoja osnovna ljudska prava, braneći od eksploatacije rječice Ljubašticu, Crnju i Čestogaz, koje su i pitke vode. Oni su pozvali Vladu i nadležna ministarstva da odustanu od ovog očigledno po mnogim aspektima štetnog posla.

Kako ističu u saopštenju, ovo se dešava u skoro proglašenom Regionalnom parku, a ove rječice su prve izvorišne pritoke rijeke Tare, koja je pod zaštitom UNESCO-a. CGO je, nakon obraćanja mještana, uputio različite vrste zahtjeva nadležnim organima kako bi se zaustavila izgradnja malih hidrolektrana (mHE) od strane privilegovanog investitora.

"Zbog kršenja propisa u izgradnji, povrede lokalnih voda i devastacije prostora toga kraja, CGO je uputio Ministarstvu održivog razvoja i turizma Inicijativu za obustavu izgradnje i eksploatacija tri mHE - "Crnja”, mHE "Ljubaštica" i "Crni potok"(Čestogaz) u Opštini Kolašin, koje investitor “Dekar” d.o.o. iz Podgorice planira da napravi na rječicama Ljubaštica, Crnja i Čestogaz. Planiranom izgradnjom mHE nastavlja se i sa dugogodišnjim devastiranjem ovog kraja i kompletnog Podkomlja, dok se u blizini planiranog zahvata mHE rijeke Čestogaz i Ljubaštica na manje od 100 metara nalazi veliko seosko groblje koje može biti ugroženo, što predstavlja posebnu opasnost", navode u CGO.

Građani i građanke tog kraja navode da je kupac koncesionog prava od 2008.godine firma “Dekar” koju predstavlja Momčilo Momo Miranović, započeo projekat na vodotoku Crni Potok-Čestogaz bez znanja mještana i stanovnika Kraljskih Bara, a da je tek od skoro započeo prve radove, odnosno 12 godina od dobijanja koncesione dozvole i devet godina od dobijanja građevinske dozvole po tada važećim zakonima koja je istekla, pa se vjerovalo da je investitor odustao.

"CGO je uputio i Ministarstvu ekonomije zahtjev da objasne kojim razlozima su se rukovodili kada su investitoru nekoliko puta produžili ugovor o koncesiji zbog nepoštovanja rokova u izgradnji i kada je taj investitor tek prije 15 dana počeo sa radovima na navedenom lokalitetu, ali i da dostave dokumentaciju kojom se ta opravdanja mogu potkrijepiti. Naime, iz dokumentacije koja je dostupna na sajtu Vlade, može se zaključiti da je Vlada, s jedne strane, bila spremna da zbog kršenja rokova u izgradnji ovih mHE raskine ugovor o koncesiji sa investitorom, ali se nakon toga dozvoljava nerazumljivo produžavanje roka za izgradnju. Radi se o protivrječnim stavovima, koji vode zaključku da Vladina zvanična politika gubi u poslovima gdje pojedina privatna lica imaju interes", smatraju u CGO.

Kako dodaju, mještani su decenijama unazad vodu sa pomenutih vodotokova koristili za piće, pojenje domaćih životinja, kao i za plavljenje svojih imanja, što je osnovni ekonomski resurs za život na selu. Sada je opstanak većine mještana na ovom području bukvalno doveden u pitanje, a što je suprotno i opredjeljenju Vlade da podstiče razvoj poljoprivrede.

"S obzirom na klimatske promjene, jasno je da je tu malo vode i za život, jer njena snaga i količina iz godine u godinu opada. Od dobijanja koncesije 2008. do danas u ovom područiju nema rječica sa dovoljnom količinom vode za izgradnju planiranih mHE, pa su upitne analize o koje su rađene prije početka ovakvih poslova, ako su uopšte i rađene. Vlada Crne Gore je 2008. počela sa davanjem prvih koncesija za projekte izgradnje mHE uz prioritetan investicioni značaj i obrazloženje kroz razloge ekonomskog razvoja sjevera i dostizanja nacionalnog cilja u korišćenju obnovljivih izvora energije. Danas, nakon 12 godina, nesporna je negativna strana ovakvih projekata. Praksa je ukazala na brojne probleme u primjeni shodnih zakona i otvorene sukobe sa lokalnim stanovništvom koje se borilo i bori da očuva svoja ljudska prava i druga zakonom zagarantovana prava naspram privilegovanih investitora fokusiranih na profit", ističe se u saopštenju.

Stručne studije o opravdanosti mHE opominju da one imaju minoran uticaj na energetsku stabilnost i nezavisnost, a opasne posljedice po riječne i okolne ekosisteme, naročito kod “divljih” rijeka sa pitkom vodom, kao i za održivi razvoj ruralnih krajeva.

"Želimo da vjerujemo da će Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo ekonomije, kao i Vlada u cjelosti, imati razumijevanja da ovo i sami ocijene kao štetan i protivan javnom interesu posao i da će preduzeti mjere i radnje da zaustave ovakve “investicije”. Takođe, očekujemo da se oglasi i Uprava za inspekcijske poslove od koje smo tražili da utvrdi stanje na licu mjesta i da obustavi radove na ovom lokalitetu zbog niza netransparentnih procedura. CGO će pratiti ovaj slučaj i u mjeri svojih mogućnosti pružati pravnu podršku građanima Kraljskih Bara.