[ Objavila: M.L.B. ]

CGO

Napraviti civilizacijski iskorak u razvoju društva

Pošteno preispitivanje prošlosti, utvrđivanje činjenica, individualizacija odgovornosti i zadovoljenje pravde u pogledu ratova 90-ih, predstavljaju preduslove za dobre regionalne odnose, ali i za oblikovanje građanske i multietničke Crne Gore, zaključeno je na konferenciji ”Tranziciona pravda i kultura sjećanja o 90-im - između odgovornosti i nepoželjnog nasljeđa”’, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore.

Mehmed Zenka, ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Crne Gore, istakao je značaj tranzicione pravde i projekata koji adresiraju tu temu iz različitih aspekata.

"Svjedoci smo dešavanja koji su se odgirali u bliskoj prošlosti i koji su ostavili snažan pečat. Smatram da ovakve projekte treba podržavati, jer se moramo sjećati prošlosti, iščupati je iz zaborava i dati joj pravu vrijednost odnosno sagledati je sa prave strane”, kazao je Zenka.

On je mišljenja da je važno otkriti zašto se ponavljaju neke stvari iz istorije, a koje nerijetko vode i do sukoba između naroda koji su inače upućeni jedni na druge.

"Narode nije moguće razdvajati po podnebljima. Naša je obaveza ukazivati na greške politika i stvoriti sredinu za sve narode. Vlada Crne Gore ulaže u programe promocije ljudskih i manjinskih prava jer se njima doprinosi vrijednosti očuvanja dobrih odnosa”, zaključio je Zenka.

Direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević smatra da, u odnosu na zemlje okruženja, Crna Gora ima relativno malo ratno nasljeđe 90ih, ali da se ni sa tim naslijeđem nije adekvatno suočila, kao i da formalni obrazovni sistem ostaje nedostatan kad je riječ o ovim pitanjima.

"Jedan od ključnih strateških ciljeva države Crne Gore jeste članstvo u EU. Međutim, ta integracija mora biti zasnovana na demokratskom principima i funkcionalnoj vladavina prava, a što uključuje i primjenu mehanizama tranzicione pravde. Tu mislim i na činjenični zapis o tim događajima, valjano dokumentovanje jednog vremena koje za sada ostaje skriveno a samim tim i podložno manipulacijama. Generacije koje dolaze moraju znati činjenice o svemu što se dešavalo u bliskoj prošlosti naše države i regiona, moraju im se otvoriti mogućnosti i različiti načini da o toj prošlosti slušaju i uče, kako greške ne bi bile ponovljene i kako bi ulagali u održivu regionalnu saradnju", ističe Uljarević.

Navodi i da najveći broj građana, po podacima istraživanja CGO-a, mišljenje o ratovima 90-ih formiralo na osnovu iskustava bliskih ljudi ili posredstvom medija.

"Vrlo je mali broj onih koji su naveli da su mišljenje o ratu stekli kroz formalno obrazovanje, pri čemu je ovo za mnoge i dalje tabu tema a veliki je prostor ostavljen i za manipulacije“, kazala je ona.

„Upravo ta negacija i neznanje, posebno u sferi odgovornosti za ratne zločine koje smo počinili mi, predstavlja dodatni teret koji nas sputava, ne samo u integracijama, već u napretku i evoluciji cjelokupnog crnogorskog društva, a prije svega u prijeko potrebnoj građanskoj konsolidaciji”, zaključila je Uljarević.

Ranko Krivokapić, počasni predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP), ocijenio je da Crna Gora još uvijek nije u stanju da napravi pravi zaokret u ideološkom smislu i da zato treba stalno širiti poruke virusa pravde i slobode.

“Nas smo dvojica sad u crnogorskoj Skupštini koji smo 90-ih bili na pravoj strani. Nas je bilo toliko malo i ostalo nas je toliko malo u antiratnoj ideologiji, u građanskoj Crnoj Gori, u evropskoj i intergrisanoj sa zapadnim vrijednostima koju smo izgradili sa onom jednom petinom koja je bila manjina. I vi ste danas isto manjina i na vama je da se izborite da dođemo do kulture sjećanja. Manjina je ta koja najčešće kvalitativno mijenja društvo”, kazao je Krivokapić.

Dr Šerbo Rastoder, akademik CANU i profesor Filozofskog fakulteta, problem tranzicione pravde sagledava kroz kroz dva aspekta – onog šta je bilo i onog što je crnogorsko društvo spremno da prihvati.

„Ovo su prostori gdje se mora nesto i shvatiti, a ne samo vidjeti. Imate i nevjerovatne situacije kada čovjek u Hagu prizna zločin, a njegov sljedbenik kaže da toga nije bilo. Suština je i u svijesti ljudi da ono što je bilo prikažu na način kako se to ne bi ponovilo. I tako dolazimo do novog izazova - a to je pričati o zlu na način da se zlo ne afirmiše,“ pojasnio je on.

Profesor Pravnog fakulteta UCG i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Dr Nebojša Vučinić, cijeni da je istorija potrebna kako bismo znali ko smo bili i šta smo radili.

„Ja bih dopunio naziv današnje konferencija „tranziciona pravda/tranziciona nepravda“ jer tranziciona nepravda još uvijek preovladava… Izborili smo nezavisnu drzavu i ušli u NATO savez, ali nije došlo do civilizacijsko - emancipatrskog pomaka u razvoju društva, a samo sa tim pomakom moguće je adekvatno suočavanja sa onim što je bilo. Zločini moraju biti kažnjeni da se ne bi zaboravili i da se ne bi nikada više ponovili. To je poruka procesa denacifikacije i razlog zbog kojeg ovi zločini ne zastarijevaju“, kazao je on.

Rade Bojović, analitičar, decidan je u stavu da se savremena Crna Gora mora bazirati na antiratnom nasljeđu 90-ih godina.

"Antiratna manjina u Crnoj Gori je bila pro-jugoslovenske snage, podržavaoci Anta Markovića u Crnoj Gori. Kada smo vidjeli da od Jugoslavije nema ništa, da su je ubili, rasparčali, onda je antiratna politika, koja je bila demokratska, postala suverenistička. I, naravno, istrajavala je u svojoj prozapadnoj političkoj orijentaciji", kazao je on.

Na kraju konferencije je predstavljen zbornik odabranih radova II generacije učesnika Putujuće škole tranzicione pravde, a učesnicima ovog tromjesečnog programa su dodijeljene diplome za uspješno pohađanje programa.

Konferencijom koja je okupila 60 učesnika iz prosvjete, kulture, NVO sektora, političkih partija, akademske zajednice i koju pratila je sadržajna diskusija moderirao je Miloš Vukanović, savjetnik u CGO-u.

Konferencija je organizovana u okviru projekta Tranzicionom pravdom do multikulturalizma koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava.