[ TVCG, Objavila: J.B.Č. ]

10 GODINA OD STANDARDIZACIJE

Koliko koristimo jotovanu verziju Crnogorskog jezika?

U Crnoj Gori postoji fleksibilna jezička norma. Da li će govoriti jotovanom varijantom ili ne, na govornicima je da odluče. No, koliko nam je ona danas bliska, deset godina nakon standardizacije jezika, koliko je koristimo u javnom prostoru, stvaralaštvu, medijima.

Prije gotovo stotinu godina poznati antropolog i lingvista Edvard Sapir kazao je da ne postoji narod koji u potpunosti nema razvijen jezik i da kada je riječ o jezičkoj formi, Platon korača ruku pod ruku sa makedonskim svinjarem. Na ovu tvrdnju podsjetila je lingvistkinja Sanja Orlandić, koja se prisjetila i Karadžićeve jezičke reforme i činjenice da su i njemu prigovarali zbog uporišta u narodnom jeziku.

"Danas, nažalost u 21 vijeku, mi i dalje slušamo kako je standardizacija pojedinih govornih osobina nenaučna, kako se insistira na podjeli na književni i narodni jezik. Čujemo kako je korišćenje maternjeg jezika izraz nacionalizma", kazala je lingvistkinja Sanja Orlandić.

Jotovanu varijantu Crnogorskog jezika, u svom stvaralaštvu, otkad je to dozvoljeno, koriste i novinarka Radija Crne Gore Nada Vuković i pjesnikinja i dramaturškinja Dragana Tripković.

"Jotovanu varijantu Crnogorskog jezika koristim od 2010. godine, dan pošto je Ministarstvo prosvjete odnosno njihov Savjet za opšte obrazovanje dozvolio korišćenje obje varijante Crnogorskog jezika", kazala je novinarka Nada Vuković.

"Ja u govoru koristim mnogo više jotovanu verziju tj. Govorim Crnogorski jezik i neđe mi se čini da je mnogo više u ovoj govorenoj varijanti zaživio nego u pisanoj", kazala je dramaturškinja Dragana Tripković.

Sagovornice TVCG su saglasne, svejedno je kojom varijantom jezika govorimo, važnije je govoriti pravilno i dosljedno.

"Nijesam ja više Crnogorka nego ostali koji govore nejotovanom varijantom i to su samo neke teze koje plasiraju nacionalisti i ljudi sa nekim određenim politickim motivima", dodala je Vuković.

"Umjesto pitanja da li nam je jekavska jotacija trebala u standardnom jziku, prvo pitanje je kome ona smeta ukoliko ne ugrožava ničije pravo", dodala je Orlandić.

A šta baštine mediji. Kakav je njihov odnos prema jotovanoj varijanti jezika.

"Mediji nijesu mnogo doprinijeli popularisanju jotovane varijante, mnogo više su to uradile institucije iako su mediji svemoćni", kazala je Vuković.

"Novinari Javnog servisa sporadično koriste jotovnu verziju, znam da se na Radiju koristi više rekla bih, Portal tu i tamo. Drugi mediji vrlo stidljivo", dodala je Tripković.

Važno je, možda i najvažnije, zaključuju sagovrnice TVCG, to što su se govornici Crnogorskoga jezika oslobodili jezičke inferiornosti koja im je nametana u prethodnom vijeku.

Anka Radović, TVCG