[ TVCG, Objavila: J.B.Č. ]

ODBOR ZA PROSVJETU I NAUKU

Antifašizam da bude zastupljeniji u nastavnim programima

Obrazovni sistem njeguje i podržava antifašizam kao temelj demokratije ali ta tema mora biti više zastupljena u nastavnim programima škola i fakulteta, zajednička je ocjena državnih institucija, političara, istoričara i NVO sektora. Sa sjednice skupštinskog Odbora za prosvjetu nauku i kulturu poručeno je i da afirmacija antifašizma mora biti zadatak cijelog društva.

Povodom nedavnog rušenja spomenika na Ravnom lazu učesnicima trinaestojulskog ustanka matični skupštinski odbor organizovao je tematsku sjednicu o ulozi obrazovnog sistema u afirmaciji tekovina i vrijednosti antifašizma. Zato je jedno od pitanja bilo i da li mladi kroz obrazovni sistem stiču dovoljno znanja o toj temi.

"Obrazovni sistem njeguje i podržava antifašizam kao temelj demokratije i osnov društvene jednakosti i pravičnosti. Mišljenja smo da ove teme u našem obrazovnom sistemu mogu biti još više zastupljene", kazao je Veljko Tomić iz Ministarstva prosvjete.

Da je to neophodno, pokazalo je i istrazivanje CGO o znanju mladih o antifašizmu.

"Više od polovine tada anketiranih studenata 53 odsto Univerziteta Donja Gorica i više od trećine studenata Pravnog fakulteta UCG ne zna šta je bilo 13 jula. 1941. I zašto je to jedan od najznačajniijih državnih praznika", kazao je Miloš Vukanović iz CGO-a.

Zato je ministarstvo prosvjete prihvatilo inicijativu ove NVO da proširi temu antifašizma u obrazovnom sistemu. Na odboru su se čuli i još neki prijedlozi.

"Stoga bi u udžebnicima stručnih škola trebalo staviti imena i fotografije nekih heroja. To bi vjerovatno zaitrigiralo učenike da nešto više nauče o Ivanu Uskokoviću, Sergeju Staniću, Mirku Vešoviću", kazao je Andrija Popović predsjednik Liberlne partije.

"Preko spomenika đaci vide i zavole svojski, čojski i do kraja svoju Crnu Goru, možda i bolje nego najbolje osmišljenim profesorskim predavanjima", , kazao je Slobodan Simović iz SUBNOR-a.

A zašto u praksi imao osporavanja tekovina antifašizma pokušali su da objasne istoričari.

"Antifašizam ili fašizam ili odnos prema njemu je stvar političkog uvjerenja i stvar uticaja političkih subjekata i njima se pridružuje još jedna institucija Srpska pravoslavna crkva koja negira antifašizam", kazao je istoričar Živko Andrijašević.

"Istorijska znanja u srednjim i osnovnim školama učenici formiraju na osnovu onoga što u udžbenicima ne postoji", kazao je istoričar Adnan Prekić.

"Mislim da pored ovog zvaničnog sistemskog odnosa prema antifašizmu da postoji jedan paralelni nezvanični ali veoma uticajan. Ta pojava ima veze sa pokušajem da se istorijska istina o antifašizmu relativizuju i promjene na bazi ne naučnih stavova", Dragutin Papović, iz DPS-a.

Zato je sa odbora jednoglasno poručeno da obrazovni sistem ne može biti jedini koji će promovisati vrijednosti antifažizam, već da to mora biti zadatak cijelog društva.

Biljana Rovčanin, TVCG