- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
24. 05. 2020. 08:37 >> 08:36
PORODIČNO NASILJE
Kad sinovi dignu ruku na roditelje
U periodu izolacije zbog epidemije korona virusa u Crnoj Gori su tokom marta izvršena 23 krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, dok je tokom aprila učinjeno nešto više - 27, na štetu 65 osoba, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Osam odsto zauzimaju krivična djela gdje su očevi žrtve svojih sinova, dok su u šest odsto krivična djela u kojima su majke žrtve sinova.
Među žrtvama nasilja su 24 osobe muškog pola, od čega tri maloljetnika i 41 ženskog pola, među kojima je pet maloljetnica.
"U istom periodu prethodne godine, u martu je izvršeno 17 krivičnih djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, dok je tokom aprila registrovano njih 13", podsjetili su iz resora ministra Mevludina Nuhodžića.
Nasilnici
Njihova statistika dalje pokazuje da tokom marta i aprila ove godine krivična djela u kojima je žena žrtva supruga, vanbračnog ili bivšeg supruga čine 40 odsto. Registrovali su i tri krivična djela gdje je suprug žrtva.
Nasilje među braćom čini deset odsto od ukupnog broja krivičnih djela, osam odsto zauzimaju krivična djela gdje su očevi žrtve svojih sinova, dok su u šest odsto krivična djela u kojima su majke žrtve sinova.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova ističu i da su po dva krivična djela zabilježena od oca nad sinom, majke nad ćerkom i oca nad ćerkom.
"Ostalo su krivična djela izvršena među ostalim srodnicima. Od osam maloljetnih žrtava, pet su žrtve porodičnog nasilja počinjenog od strane majke, dva maloljetna lica ženskog pola su, takođe, žrtve majke i jedno maloljetno lice muškog pola je žrtva nasilja izvršenog od strane oca", naveli su oni.
Dodaju da je pet žrtava nasilja u martu i aprilu upućeno u skloništa za žrtve.
"Shodno aktuelnoj zdravstvenoj situaciji i pokrenutoj kampanji Vlade Crne Gore, koju vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava policije i nevladine organizacije, kada je ključna preventivna mjera u borbi protiv korona virusa ostati kod kuće i socijalno se distancirati od drugih, posebno ranjiva grupa su žrtve nasilja u porodici, iz kog razloga je aktivna kampanja pod nazivom „Bezbjedna doma", navode iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
Kampanja ima za cilj da pruži podršku i ohrabri žrtve nasilja da bez ustručavanja kontaktiraju policiju i očekuju brzu i efikasnu reakciju. Podsjećaju, takođe, da su crnogorska Vlada i UNDP, kao dio kampanje, kreirali mobilnu aplikaciju za bržu podršku žrtvama nasilja.
"Znao je, prije karantina, da me vrijeđa, koristio je ružne riječi, govorio mi da sam kurva, da se ljubim sa drugim muškarcima. Ali nikada me nije udario, sve do sada… Prošlog vikenda me je prvi put snažno udario pesnicom u glavu", riječi su žrtve nasilja koja se požalila Sigurnoj ženskoj kući.
Izvršna direktorica ove NVO Ljiljana Raičević kaže za Pobjedu da su se pojedine žalile i da nasilje ,,traje već godinama, ali otkad su ga (muža) otpustili i ne ide na posao, ono se dešava svakog dana“.
Neizvjesnost
"Mjere ograničenja kretanja, karantin i policijski čas pomogli su da se uspori širenje korona virusa. Ali sa druge strane, ove mjere su dovele do pogoršanja položaja žena žrtava nasilja u porodici. Svi oni koji žive u disfunkcionalnim porodicama u ovim vremenima samoizolacije izloženi su većem riziku od nasilja. Dodatni stres, frustracija i napetost koje izolacija donosi mogu podstaći disfunkcionalne obrasce ponašanja među članovima porodice ili nasilnim partnerima. Tako nasilna osoba može postati još nasilnija", ističe Raičević.
Dok službene statistike ukazuju na porast nasilja u porodici, ona navodi ,,da iz dugogodišnje prakse zna da podaci rijetko odražavaju stvarni nivo problema, s obzirom na to da žrtve često ne prijavljuju incidente, a neke, čak, i ne priznaju da su zlostavljane“.
Priča da dobijaju direktne pozive od žrtava koje žele da znaju da li mogu da napuste porodični dom, da povedu djecu sa sobom ili da pokrenu brakorazvodni postupak. Mnoge, navodi ona, ne mogu da pozovu, jer se plaše da će ih nasilni partneri čuti, da će nakon toga nasilje eskalirati i da će im biti onemogućeno da pobjegnu iz kuće.
"Ali imamo i slučajeva u kojima nas komšije, nakon što su čule buku i žrtvu kako plače, obavještavaju", kaže Raičević.
Ističe da na kraju tužbi za razvod braka nema toliko da možemo da kažemo da prate povećani broj poziva.
"Čini mi se da je policija sa sudstvom i brzim i efikasnim djelovanjem odigrala pozitivnu ulogu", kaže ona.
Bilježe 222 prekršaja
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova kažu da bilježe da je tokom marta obavljeno 125 prekršaja, a tokom aprila 97. Žrtve su 275 lica, od kojih je 111 muškog pola, a 164 ženskog.
"Od ukupnog broja žrtava, 26 su maloljetna lica muškog, a 22 ženskog", – naveli su oni.
Kada je riječ o prošloj godini, bilježe da je u martu bilo 132 prekršaja, a u aprilu 112.
U skloništu njih 22
U Sigurnoj ženskoj kući, od 1. do 30. aprila, smješteno je 17 osoba – šest žena i jedanaestoro djece, a u drugom skloništu koje su otvorili uz pomoć UNDP-a živi pet osoba.
Ova NVO je lani od 16. do 30. marta zabilježila 49 poziva za pomoć i podršku, a ove godine ih je bilo nešto više - 55 poziva (11 – dežurni broj telefona, 32 - onlajn konsultacije, 12 – pozivi u kancelariji), što predstavlja povećanje od 12 odsto.
Коментари0
Остави коментар