- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
09. 03. 2020. 12:08 >> 12:15
MIJUŠKOVIĆ
Veći stepen osviješćenosti o pitanju rodne ravnopravosti
Nesporna je činjenica da je u crnogorskom društvu ostvaren veći stepen osviješćenosti o pitanju rodne ravnopravosti, od donošenja Zakona o rodnoj ravnopravnosti, saopštila je zamjenica zaštitnika Snežana Mijušković, na sjednici ženskog parlamenta.
"Održavanje ovakvih skupova je prilika da se podsjetimo na ono što je do sada urađeno kao i da se prepoznaju i definišu izazovi na koje treba u narednom periodu staviti akcenat.," kazala je Mijušković.
Ona je podsjetila da je nacionalno zakonodavstvo Crne Gore u značajnoj mjeri usklađeno sa dokumentima donijetim u okviru sistema Ujedinjenih nacija, Evropske unije i Savjeta Evrope kojima se uređuje rodna ravnopravnost i podstiče primjena principa jednakog tretmana za žene i muškarce.
"Nesporna je činjenica da je u crnogorskom društvu ostvaren veći stepen osviješćenosti o pitanju rodne ravnopravosti, od donošenja Zakona o rodnoj ravnopravnosti. Takođe je i činjenica da se unapređenje položaja žena može jedino postići zajedničkim i kontinuiranim naporima svih društvenih činilaca".
No, i pored unaprijeđenih zakonodavnih i strateških rješenja, žene u crnogorskom društvu se još susrijeću sa značajnim brojem problema u različitim domenima privatnog i javnog života, kaže Mijuškovič i ističe da dostizanje ravnopravnosti žena u svim sferama društvenog i političkog života mora ostati u vrhu prioritetnih ciljeva države.
"Rodna neravnopravnost se ispoljava kroz još uvijek nedovoljnu političku participaciju žena, nedovoljnu političku participaciju žena sa invaliditetom, ekonomsku nejednakost, neravnopravnu podjelu obaveza u porodici, razlike u imovini koja dovodi žene u nepovoljan položaj za započinjanje sopstvenog biznisa sl."
Ona ističe da na to podsjeća i nedavno izmjereni Indeks rodne ravnopravnosti koji za Crnu Goru bilježi nižu vrijednost indeksa za 12,4 indeksnih poena, u odnosu na 28 zemalja EU.
"Za očekivati je da će izmjereni indeks rodne ravnopravnosti doprinijeti boljem i sistematičnijem kreiranju politika u ključnim dimenzijama: rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje. Takođe, prikupljanje pouzdanih, relevantnih i provjerljivih rodno razvrstanih podataka bi omogućilo sveobuhvatniju analizu i prikaz stvarnog stanja," kazala je ona.
Evidentno je da se oblast rodne ravnopravnosti percipira na pogrešan način i smatra isključivo „ženskim pitanjem”. Uz to, primjetno je da većina javnosti podrazumijeva pod rodnom ravnopravnošću samo učešće žena u organima javne uprave, smatra Mijušković.
"Imajući u vidu činjenicu da je ovo izborna godina za očekivati je da ćemo imati veći procenat žena na izbornim listama nego u prethodnom periodu, a podsjećam da se institucija Zaštinika još od 2013. godine zalaže za model u kojem će se u svakoj grupi od tri kandidata naći jedna žena."
Mijušković je istakla da je neophodno poboljšati položaj žena i u pogledu: njihovog statusa na tržištu rada, odnosno prava i obaveza na radu i u vezi sa radom, zatim zaštite na radu, zaštite materinstva, olakšica majkama koje se staraju o djeci sa posebnim razvojnim potrebama. Potrebno je snažnije djelovati, naročito na planu zaštite fizičkog i psihičkog integriteta žena i podrške ženama kao ranjivoj društvenoj grupi.
Institucija Zaštitnika, kontinuirano podsjeća na nepovoljan položaj višestruko diskriminisanih kategorija stanovništva – žene iz manjinskih zajednica, žene Romkinje, žene sa invaliditetom i pripadnice LGBT zajednice kojima je neophodna podrška i osnaživanje.
"Ovo je prilika i da podsjetimo na još jedan problem - problem rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici. Ohrabruje činjenica da je iz godine u godinu sve veći broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, što nužno ne mora da znači da je nasilje u porastu, već da je povećana svijesti o ovoj temi usljed brojnih kampanja i održanih radionica i samim tim povećan broj prijavljenih slučajeva," zaključila je ona.
Коментари0
Остави коментар