- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Društvo
08. 03. 2020. 20:38 >> 22:12 9
PROTEST ZBOG ZAKONA
"Dominantan otpor prema državi"
Procesi u državi nijesu nimalo naivni, ni slučajni, saglasni su profesori Janko Ljumović i Sanja Orlandić. Pitanje je da li zajednica ima demokratskog i građanskog kapaciteta da kritički promišlja o onome što nam se dešava, a što je izazvalo donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Događaji koji su ovih dana i mjeseci aktuelni u Crnoj Gori, zaposjeli su javni prostor. Janko Ljumović ih definiše jasnom političkom odrednicom koja predstavlja kulturu otpora. Pitanje je, kaže on, otpora prema čemu.
"Nekako jeste dominantan otpor ili negiranje ili neprihvatanje države, jer sve ono što jesu ključne poruke i manifestacije tog izraza i verbalnog i muzičkog i likovnog, kad analiziramo dizajn svih tih sadržaja jasno vidimo jedan otpor prema državi", kaže Ljumović.
Jasno je i lingvistkinji Sanji da je crkveno pitanje najsloženije društveno pitanje nakon referenduma. Kaže da je bilo sasvim očekivano da će izazvati burne reakcije.
"Čini mi se da su razlozi za to to jasni, prvi se odnosi na vezu emocija sa religijom, odnosnom na ostrašćeno ispoljavanje religijskog identiteta, drugi se tiče tolerancije prema crkvi svih proteklih godina bez adekvatne reakcije, kako državnih organa, tako i javnih djelatnika koji se pozivaju na vladavinu prava sve dok ono ne obuhvati i crkvu. I treći i najbitniji razlog odnosi se na propuste u obrazovnom sistemu", navodi Orlandić.
Ljumovića sadašnji trenutak podsjeća upravo na događanje naroda i momenat kad se socijalizam završio različitim nacionalizmima.
"Ako govorimo o potrebi da savremeno drustvo razvija politiku multikulturalizma ona je nemoguća bez demokratije i ljudskih prava. A kad ta politika multikulturalizma sklizne u nacionalizam, onda nužno imamo manifestaciju i sadašnju, koji vezujemo za taj prostor kraja 80. i 90. godina. Ikonografija, dizajn, poruke su apsolutno iste, tu nema velike razlike", ocjenjuje Ljumović.
"Danas vidimo mlade ljude koji cijepaju zastavu svoje države, vidimo da ne znaju šta su tekovine NOB-a i antifašizma, a samim tim ne znaju ni šta je suprotstavljeno, ratovima 90-ih da ne govorimo", ističe Orlandić.
Podsjetili su naši sagovornici i na anketu od prije par godina koju je sprovelo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava sa studentima. Svaki drugi student Univerziteta Crne Gore izjasnio se da ne bi pristao na brak sa nekim ko je različite vjerske pripadnosti.
"Što opet govori o nekoj slijepoj ulici o našoj stvarnosti koja proizvodi te barijere, koja onemogućava uvažavanje individualnosti ili slobode izbora, tako da svaki oblik kolektivizacije koji pretenduje da ograničava individualno pravo je zapravo vrlo opasan", upozorava Ljumović.
"Ako se Crna Gora profilisala kao zajednica koja baštini vrijednosti savremene evropske civilizacije, onda mlade ljude ne smije prepustiti stihijskim i anahronim narativima i manipulacijama već mora istinski raditi na promovisanju razlicitosti i tolerancije", navodi Orlandić.
Procesi u državi nijesu nimalo naivni, ni slučajni, saglasni su naši sagovornici. Pitanje je i da li zajednica ima demokratskog i građanskog kapaciteta da kritički promišlja o onome što nam se dešava. Zato je važno iznositi stav jer sukob individualnog i kolektivnog, multikulturalnog i nacionalističkog može nas dovesti u situaciju da pomislimo da ne možemo da živimo zajedno, radimo zajedno i vodimo dijalog. A trebalo bi da možemo.
Коментари9
Остави коментар