[ Objavila: R.B. ]

CGO

"Naslijeđe nerazjašnjene prošlosti opterećenje savremene CG"

Građani nijesu spremni da konkretno da govore o ratovima 90-ih i ratnim zločinima, što je posljedica nedostatka obrazovnog sistema, manjka dijaloga i neadekvatnog suočavanja sa kontroverznim pitanjima iz skorije prošlosti. To otkriva istraživanje javnog mnjenja o stavovima u Crnoj Gori prema širokom spektru pitanja iz oblasti tranzicione pravde, koje je radio Centar za građansko obrazovanje (CGO) je, u okviru projekta Tranzicionom pravdom do multikulturalizma.

"Detaljni nalazi ukazuju da većina (69%) građana/ki smatra da je Crna Gora učestvovala u ratovima 90ih godina prošlog vijeka na prostoru bivše SFRJ, njih 13% da nije, dok blizu petine odbija da odgovori na ovo pitanje. Pri tome, čak polovina građana ne umije ili nije spremna da imenuje krivca za te ratove Oni drugačijeg stava, odgovornost najprije stavljaju na teret tadašnjeg državnog rukovodstva, tj. predsjednike bivših republika", navode iz CGO. 

Miloš Vukanović, savjetnik u CGO-u, navodi da postoji značajna upoznatost sa slučajevima ratnih zločina, poput Srebrenice, Lore i napada na Dubrovnik.

On je opomenuo na štetne posljedice potiskivanja skorije prošlosti, ali i politizaciju i manipulaciju.

Skoro trećina ispitanika/ca smatra da je na prostoru bivše SFRJ bilo ratnih zločina koje su počinili državljani Crne Gore i kao najprepoznatljiviji takav ratni zločin navode deportaciju izbjeglih lica, a pominju se i “Morinj“, „Štrpci“, itd.

Da je bilo ratnih zločina nad građanima Crne Gore smatra više od trećine (37%) punoljetne populacije. Najživlje sjećanje u vezi sa stradanjem crnogorskih državljana za vrijeme ratova 90ih predstavlja logor „Lora“, a slijedi slijedi NATO bombardovanje.

Pojedini događaji, kako navode iz CGO, se preklapaju s onim navedenim oko pitanja o zločinima crnogorskih građana.

Istraživanje je dio projekta Tranzicionom pravdom do multikulturalizma koji je podržan od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava Vlade Crne Gore.