[ Anka Radović, TVCG ]

ANA VUKOTIĆ

"Litije i molebani ne treba da dotiču građansku CG"

U Zakonu o slobodi vjeroispovijesti nema ništa sporno. Došlo je vrijeme da se crkva bavi vjerom, a država politikom, kaže za Dnevnik TVCG Ana Vukotić, rediteljka i predsjednica Savjeta za potpisivanje peticije “Amanet”, koja je inicirala donošenje Zakona. Iznenađuje je činjenica da, u građanskom društvu, u 21. vijeku raste broj vjernika.

Molebani, litije, procesije, srednjovjekovna poetika i pravoslavna mobilizacija, pojave su koje građansku Crnu Goru, suštinski ne treba da dotiču, smatra rediteljka Ana Vukotić.

"Kada govorimo o litijama i molebanima i tom masovnom okupljanju građana, zasigurno ne govorimo o intelektualcima. Intelektualci su ljudi koji su spremni da svojim imenom i prezimenom stanu ispred svog stava, a ne da su dio jedne mase, koja se, zapravo, iza krinke i priče o Bogu i vjeri, krije“, kaže Vukotić.

A kriju se iza ikonografije koju prepoznajemo iz devedesetih i velikosrpske politike, koja na ulicama Crne Gore upravo mutira, misli rediteljka vukotić i ne prihvata da u građanskom društvu naglo raste broj vjernika.

"Nijesam sigurna da je ovdje u pitanju porast vjernika. Mislim da je ovo porast velikosprskog nacionalizma. Ne mogu da prihvatim da 2020. godine u građanskom društvu raste broj vjernika. Dakle, nije to to, nego veliskosrpka politika, a crkva je u funkciji manipulacija. Prosto, ovdje nije tema Bog, ovdje je tema kapital. I to su stvari koje su potpuno čiste”, smatra Vukotić.

Ne vidi Ana Vukotić ni jedan problem u Zakonu o slobodi o vjeroispovijesti. crnogorske crkve i manastire gradili su naši preci, kaže rediteljka.

"Vjera je intimna stvar, Boga nam niko ne može uzeti. I mi smo, kao Crnogorci, takođe vjerujući svih ovih godina bili bez tih crkvenih objekata, pa nam vjeru niko nije uzeo. Ovdje to nijesu teme, nego u kontinuitetu potreba SPC da vodi državu. Teško je zaboraviti devedesete, teško je zaboraviti da je Cetinjski manastir čuvao Arkan i Arkanovi vojnici, naoružani do zuba i to, čuvali su ga od Crnogoraca. Mi samo želimo da ostvarujemo pravo koje nam pripada po Ustavu, a ne bilo koga da uskraćujemo za bilo koje pravo", navodi Vukotić.

Rješenje za situaciju u kojoj se država nalazi, Ana Vukotić vidi u primjeni Zakona.

"Koliko god je tzv. vjernika na ulicama, puno je više Crnogoraca koji su nezadovoljni i prosto ne bih voljela da dođemo u situaciju da i sa jedne i sa druge strane pravimo proteste pa da se prebrojavamo. Smatram da je taj broj ljudi koji tvrde da su Srbi, da su to sve Crnogorci koji se osjećaju inferiorno, a inferiornost je uvijek posljedica neznanja. To su Crnogorci kojima je malo da budu Crnogorci, pa bi željeli da budu i Srbi”, zaključuje Vukotić.