[ PR centar, objavila B.B. ]

OKRUGLI STO

Pravedna tranzicija neophodna za razvoj Pljevalja

Opština Pljevlja će doprinijeti pravednoj tranziciji u energetskom sektoru na lokalnom nivou i podržati sve aktivnosti u stvaranju održive budućnosti za dobrobit svih građana. To podrazumijeva osiguranje radnih mjesta, odnosno zaposlenje i prekvalifikaciju radnika, pogotovo u mjestima koja zavise od rudnika i termoelektrana kao što je to slučaj i sa Pljevljima, a jedna od grana kojom se može nadomjestiti ekonomska dobit od energetike može biti poljoprivreda, saopšteno je na okruglom stolu nevladine organizacije "Green Home".

Okrugli sto, na kojem je predstavljena "Analiza o pravednoj tranziciji u energetskom sektoru u Pljevljima", organizovan je u saradnji sa Mrežom za afirmaciju nevladinog sektora – MANS u Pljevljima.

Predstavnica NVO "Green Home" Sanja Orlandić, kazala je da istraživanja iz 2019. godine pokazuju da je udio čiste energije u zemljama Evropske unije (EU) porastao na 34,6 odsto, pojašnjavajući da je sve to uticalo na smanjenje emisija ugljen dioksida u odnosu na prethodnu godinu za 12 odsto.

"Pitanje pravedne energetske tranzicije uključeno je u važne međunarodne sporazume koje smo kao država potpisali, a među njima je jedan od najvažnijih, a tiče se klimatskih promjena - Pariski sporazum. Shodno tome, EU trenutno razvija Zeleni plan za Zapadni Balkan iz kojeg će se ubuduće odvajati i dio sredstva za energetsku tranziciju u Crnoj Gori", kazala je Orlandić.

Gašenje energetskih postrojenja još nije dobro za Pljevlja

Potpredsjednik Opštine Pljevlja Mervan Avdović, kazao je da je u pljevaljskom energetskom lancu (Rudnik i Termoelektrana) nekada bilo uposleno oko 2,5 hiljada radnika.

"Primjenom savremenih naučnih dostignuća, kako u tehničkom, tako i upravljačkom smislu i kadrovskom sektoru, pljevaljska energetika je trenutno na nivou oko hiljadu radnika direktno i indirektno zaposlenih", kazao je Avdović.

On je ocijenio da bi se uticaj eventualnog zatvaranja termoenergetskog sektora loše odrazio na samu lokalnu zajednicu, "više nego na same zaposlene".

"U ovoj godini se očekuju novih 2,5 miliona od eko takse, po prinicipu da zagađivač plaća, koja će se isključivo koristiti za poboljšanje ekologije i očuvanje životne sredine u Pljevljima", istakao je Avdović.

Prihodi državnog budžeta od rada Rudnika i Termoelektrane po raznim osnovama su na zavidnom nivou, te smatra da je za projekat pravedne tranzicije u Pljevljima još rano, "obzirom na sve navedene okolnosti".

"Moguće je i da griješim. Međutim, analiza mogućnosti zapošljavanja radnika u pravednoj tranziciji može da osvijetli neku poslovnu ideju ili više njih, koje se mogu primjeniti koliko još danas, bez čekanja na zatvaranje Rudnika i Termoelektrane. Sa svim efektima koje nosi neka uspješna ideja – od otvaranja novih radnih mjesta pa nadalje", naveo je Avdović, napominjući da će Opština Pljevlja dati puni doprinos.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nikola Vujović, smatra da pravednu energetsku tranziciju Crna Gora, kao i njeni idejni tvorci, mora posmatrati kao novu strategiju ekonomskog rasta i razvoja.

"Planirati budućnost razvoja ekonomije ili bilo kojeg od sektora energetike na bazi uvoza je nešto što ne može biti legitimna opcija, zbog trgovinskog deficita koji bismo u tom slučaju imali kao zemlja, a i zbog nepoštovanja principa održivog razvoja. Ne može biti ekološka država koja troši energiju, koju neko drugi proizvodi, pogotovo ako taj drugi negdje zagađuje nešto drugo. Moramo da proizvodimo energiju za sopstvene potrebe i da to radimo na održiv način", istakao je Vujović.

On je odgovarajući na pitanje učesnika okruglog stola kakvi su planovi za Hidroelektrane na Komarnici kazao da je Elektroprivreda Crne Gore već preuzela određene aktivnosti kad je u pitanju HE Komarnica. To podrazumijeva izradu idejnog projekta i elaborat uticaja na životnu sredinu.

Na pitanje učesnika rasprave na koji način će biti iskorišćena sredstva od eko takse, Avdović je rekao da će novac isključivo koristiti za ekologiju i za rješavanje svih ekoloških problema.

On je kazao da će dio sredstava biti preusmjeren i na izolaciju stambenih objekata, navodeći da imaju raspisan tender za pet zgrada, kojim je predviđena zamjena stolarije, bravarije i postavljanje termoizolacije, čime se toplotni gubici mogu da se smanje do 50 odsto.

Kada je u pitanju toplifikacija, Avdović je rekao da će projektom toplifikacije pokušati da primjene iskustva iz Tuzle, gdje je opštinskom odlukom zabranjeno loženje, navodeći da je plan da se komplet Pljevlja pokriju toplifikacijom.

Podrška razvoju poljoprivrede

Predstavnik CEKOR-a, Srbija Zvezdan Kalmar, kazao je predstavljajući Analizu o pravdenoj tranziciji u energetskom sektoru u Pljevljima, da su u tom dokumentu pokušali da daju odgovor na to šta znači zelena tranzicija za cijelo društvo i ekonomiju u Pljevljima, kao i za Crnu Goru kad je u pitanju proizvodnja energije.

"U tom kontekstu smo došli do toga da osim uglja postoje i drugi prirodni resursi koji su izuzetno značajni za državu, ali isto tako za lokalnu samoupravu, a to su da je potrebno da se pospješi poljoprivreda kao faktor zadržavanja građana na selu, ali isto tako kao značajan faktor - pospješivanje šumarstva", naveo je Kalmar.

On je kazao da i kao jednu od mjera predlažu Agrarni fond za podršku poljoprivrednim investicijama.

On smatra da će u zelenoj tranziciji Pljevalja biti važan razvoj saobraćaja - i da se taj grad poveže magistralnim putem sa Bijelim Poljem ili autoputem i sa Prijepoljem.

On je ocijenio da je poljoprivreda bitna "jer će ona da omogući da se živi na selima i stvoriće radnu snagu za sektor šumarstva“, navodeći da šumarstvo u integralnom pristupu energetske tranzicije ima veliki potencijal u Pljevljima.
Kalmar je ukazao da Pljevlja imaju jednu od najvećih baza drveta u Crnoj Gori, navodeći da je to bitno zbog razvoja drvne industrije.