[ Mina, Objavila: R.B. ]

BJEKOVIĆ NAJAVIO

Formira se nacionalna mreža za zaštitu žrtava diskriminacije

Nacionalna mreža za djelovanje u oblasti zaštite od diskriminacije, koju će činiti predstavnici institucije Ombudsmana, civilnog sektora i javne uprave, trebalo bi da bude formirana ove godine, s ciljem podizanja svijesti i znanja građana o toj pojavi i efikasnije zaštite njihovih prava.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković, objasnio da će mrežu, uz predstavnike Zaštitnika činiti i predstavnici organizacija civilnog društva i organa državne uprave čiji je fokus djelovanja na prevenciji, promociji i zaštiti od diskriminacije.

"Takva mreža bila bi svojevrstan servis besplatne pravne pomoći kroz koji bi se žrtve osnažile na iniciranje postupaka pravne zaštite, upoznale sa pravima i obavezama i uputile na kriterijume prihvatljivosti akata kojima traže zaštitu”, rekao je Bjeković agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, umreženim djelovanjem jačao bi proaktivan pristup zaštiti od diskriminacije, rastao bi broj prijavljenih slučajeva.

“A uz efikasnu i odvraćajuću politiku utvrđivanja odgovornosti slala poruka nulte tolerancije na diskriminaciju, nasilje i druge oblike povrede prava i sloboda”, dodao je Bjekovič.

On je kazao je da su broj pritužbi i utvrđenih povreda prava jedan od pokazatelja zastupljenosti diskriminacije, odnosno poštovanja principa ravnopravnosti i inkluzije grupa u riziku od diskriminacije.

Bjeković je rekao da su u radu po pritužbama zapazili ozbiljno nepoznavanje pravnog pojma diskriminacije od opšte ali i stručne javnosti.

"Svaka nejednakost, najčešće socijalna, manjak izvora prihoda, stanje socijalne potrebe, nekonkurentnost na otvorenom tržištu rada, ekonomske nejednakosti koje karakteriše tranzicioni proces i druge okolnosti koje mogu dovesti do povrede prava, izjednačavaju se sa diskriminacijom i po tom osnovu traži zaštita”, rekao je Bjeković.

Bjeković, koji je prije imenovanja za Ombudsmana u petogodišnjem period bio zamjenik za oblast zaštite od diskriminacije, kazao je da nepoznavanje diskriminacije otežava njeno procesuiranje u postupcima građansko-pravne, krivično-pravne i prekršajno-pravne odgovornosti, ograničava mogućnost postupanja po službenoj dužnosti inspekcijskih i drugih organa koji se nalaze na prvoj liniji dodira sa diskriminacijom.

O tome, kako je rekao, svjedoči i relativno mali broj prijavljenih slučajeva diskriminacije i još manji broj procesuiranih slučajeva pred tim organima.

„Dovoljno je osvrnuti se samo na jedno područje kakvo je pristupačnost objekata i površina u javnoj upotrebi i utvrditi očiglednu diskrepancu između de facto stanja i broja postupaka koji bi trebali slijediti pravni put zaštite od diskriminacije kada su inspekcije i drugi mehanizmi zaštite u pitanju”, ukazao je Bjeković.

U Izvještaju o zaštiti od diskriminacije sa stanovišta djelovanja institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda za period od 1. januara do 31. jula prošle godine navodi se da je ta institucija u radu imala 80 predmeta zbog diskriminacije i povrede načela jednakosti, što je približno jednako broju predmeta iz prvih sedam mjeseci za prethodnu godinu.

Najveći broj pritužbi podnešen je zbog diskriminacije u području rada i zapošljavanja, dok su se ostale pritužbe odnosile na odnos organa javnih vlasti, područje socijalne zaštitte, rad pravosudnih organa, rodno zasnovano nasilje, rad penzijsko-invalidskog osiguranja, policijsko postuanje, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, imovinsko-pravne odnose i govor mržnje.

Prema dostavljenoj informaciji, pred Sudom za prekršaje u Podgorici je vođeno 25 postupaka sa elementima diskriminacije, pred budvanskim Sudom 12, dok je Sud za prekršaje u Bijelom Polju u radu imao sedam predmeta te vrste.