[ Izvor: Pobjeda, Objavio: I. P. ]

STRUKA PORUČILA

S rizikom od zemljotresa nema kockanja

Sva dosadašnja iskustva u planiranju, projektovanju i građenju u seizmičkim aktivnim područjima, pokazuju da se preventivom protiv štetnog uticaja zemljotresa mora početi već u fazi izrade prostornih i urbanističkih planova. Stradanja ljudi, objekata i infrastrukture u prošlosti su se dešavala zbog loše sprovedenog planiranja, upozorava u razgovoru za Pobjedu prof. dr Srđan Janković sa Građevinskog fakulteta u Podgorici

Janković, koji edukuje buduće inženjere arhitekture i građevine, kaže da su građenje objekata na tlu neujednačenog geološkog sastava, na klizištima, prirodnim ili onim koja su aktivna kada se gradi na njima, zatim na nevezanim nanosima, muljevitom tlu, močvarnim i vodom zasićenim terenima, samo neki od potencijalno opasnih i seizmički nesigurnih momenata.

"Loše planiranje prostora uzrokuje i nemogućnost pristupa ugroženim lokacijama zbog slabe infrastrukture, dovodi do rušenja objekata sudaranjem zbog malog razmaka između njih, oštećenja vodovodne i kalanalizacione mreže. Sve su to problemi koji se mogu izbjeći dobrim prostornim planiranjem, a mnogo je primjera da se to ne radi na pravi način. Naprotiv, imate kvartova i objekata do kojih ne mogu da dopru ni vatrogasna kola, a kamoli građevinske mašine za raščišćavanje terena. Takođe, problem predstavlja i lociranje nekih funkcija koje bi morale biti operativne neposredno nakon zemljotresa kao što su domovi zdravlja, bolnice, vatrogasne stanice i slično, u starim objektima za koje se opravdano može pretpostaviti da su veoma povredljive na seizmička dejstva", ističe sagovornik Pobjede.

Ključnu uloga u ovoj oblasti, prema ocjeni Jankovića, imaju upravo arhitekte.

"Kao što se dobrim, seizmičkim projektovanjem smanjuje povredljivost objekta, tako se i kvalitetnim seizmičkim prostornim planiranjem smanjuje povredljivost društva u cjelini. Uloga arhitekata u ovoj oblasti je od presudnog značaja", smatra on.

Kvalitet je jeftiniji

Janković ističe da razorni zemljotres nepogrešivo detektuje slabe tačke konstrukcije, propuste i greške u projektovanju i izvođenju objekata, ili ukazuje na to gdje zemljište i tlo nijesu bili pogodni za gradnju… No, tada je već kasno.

Kako kaže, ne smijemo dozvoljavati luksuz da učimo na sopstvenim greškama, ili da uvećavamo seizmički rizik logikom "dako neće". Drugim riječima: nema kockanja sa vjerovatnoćom da će se snažan zemljotres dogoditi. Jer se dogodio. I dogodiće se ponovo!

Četiri decenije od katastrofalnog zemljotresa na Primorju, kada je na području Crne Gore poginula 101 osoba, a u susjednoj Albaniji 35, ponovo je razorna seizmička sila prodrmala jadransku regiju. U Draču i okolini višespratnice su se lomile kao da su od karata, a pod teretom betona i opeke ostale su cijele porodice…

"Dogodilo se ono od čega svi strahuju, ali sa čime se, po diktatu seizmičkog hazarda i činjenici da živimo na trusnom području moramo suočavati mnogo prije nego se dogode ovako teške opomene", kaže on.

Janković primjećuje da je u praksi ključna zabluda da obezbjeđivanje seizmičke sigurnosti kod novih objekata je skuplje ili da iziskuje mnogo više željeza, betona...

"Za kvalitetno projektovanje seizmički sigurnih objekata potrebno je znanje i savjest. Cijena kvalitetnih rješenja će iznositi tek stoti dio vrijednosti čitavog objekta. Tako da to uopšte nije skupo, ali ako već napravite lošu zgradu onda njeno naknadno dovođenje u stanje seizmičke sigurnosti, to jest njeno ojačanje, košta premnogo", rekao je Janković.

On naglašava da je bitno da u nizu - od usvajanja normi, preko arhitektonskih rješenja, zatim projekata pa sve do gradnje, budu ispoštovani svi propisi i u tom procesu budu otklonjeni svi uočeni nedostaci.

Novi propisi

Kako dodaje, upravo je ublažavanje seizmičkog rizika jedini put da se smanje buduće posljedice jakih zemljotresa.

"To se radi kroz poboljšanje propisa, pravilnika i standarda za projektovanje i građenje novih objekata, zatim kontrolu gradnje objekata, prostorno-urbanističko planiranje i upravljanje, ojačanje postojećih objekata, istraživanje u oblasti zemljotresnog inženjerstva i primjene rezultata u injženjerskoj praksi, kao i unapređenje kvaliteta gradnje na seoskom području.

On podsjeća na to da je Crna Gora u postupku pripreme za usvjanje i primjenu takozvanih eurokodova, standrada koji se primjenjuju u projektovanju i gradnji.