[ Pobjeda; Objavila: M.M ]

NEVIDLJIVA PANDEMIJA

Rezistencija na antibiotike prijetnja zdravlju

Problem rezistencije na antibiotike je globalan problem, pa se tako procjenjuje da oko 25.000 ljudi godišnje u Evropskoj uniji umire od posljedica infekcija bakterijama otpornim na antibiotike, istakla je generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja Mevlida Gusinjac.

Ona je povodom obilježavanja Evropske nedjelje svjesnosti o antibioticima za Pobjedu kazala da je rezistencija bakterija na antibiotike jedna od najvećih prijetnji ljudskom zdravlju sa kojom se susrijeće čovječanstvo u 21. vijeku.

Preporuke 

"Antimikrobnu rezistenciju svjetski stručnjaci često nazivaju „nevidljivom pandemijom“. Oni upozoravaju na opasnost koju nosi rezistencija bakterija na antibiotike. Problem rezistencije je globalan i ne poznaje granice," kazala je Gusinjac.

Evropski centar za kontrolu i prevenciju od bolesti (European Centre for Desease Prevention and Control) preporučuje kako i na koji način se boriti protiv rezistencije, te predlaže smanjenje potrošnje antibiotika, dobru prevenciju i kontrolu infekcije ili sintezu novih antibiotika.

"Ministarstvo zdravlja preko svoje Nacionalne komisije za sprečavanje rezistencije na antibiotike - NIKRA, prateći nacionalnu strategiju, sprovodi i aktivnosti edukacija opšte populacije o štetnosti prekomjerne upotrebe antibiotika, te njegove povezanosti sa antimikrobnom rezistencijom," kazala je Gusinjac.

Specijalistkinja kliničke farmakologije u Kliničkom centru Crne Gore Mileva Mašanović je navela da se procjenjuje da se više od 50 odsto antibiotika u mnogim zemljama koristi neprimjereno, te da je rezistencija bakterija na antibiotike direktno vezana sa nekontrolisanom, neracionalnom upotrebom ili bolje reći zloupotrebom antibiotika.

Recept 

Upozorila je da su za nekontrolisanu i neracionalnu upotrebu antibiotika odgovorne sve strukture društva, od opšte popuplacije (samomedikacija i kupovina antibiotika bez recepta), zdravstvenih radnika, do rukovodilaca zdravstvene politike.

Na pojavu rezistencije, objasnila je, utiču i neki drugi faktori, kao što su kvalitet bolničke njege, imunizacija, socijalni faktori.

Odluku o uključivanju antibiotika, istakla je ona, isključivo donosi ljekar.

"Racionalna primjena antibiotika kod bolesnika podrazumijeva: klinički nalaz, izvor infekcije, bakteriološku verifikaciju uzročnika - kada je to moguće, izbor pravog antibiotika - poštujući koncept rezervnog antibiotika, antibiotik u pravo vrijeme, dovoljno dugo i u dozi odrađenoj prema individualnim karakteristikama bolesnika. Ovo su ujedno i osnovni principi savremene farmakoterapije koji su danas uspostavljeni na nivou međunarodnih autoriteta. Odluka o upotrebi antibiotika mora da ostane u rukama zdravstvenog radnika", upozorila je Mašanović.

Samomedikacija i kupovina antibiotika bez recepta, istakla je naša sagovornica, nedopustivi su i savremena medicina ih ne prepoznaje.

"Pacijenti treba da poštuju savjete ljekara u vezi sa uzimanjem antibiotika, jer njihova upotreba zahtijeva stručni nadzor. Kad je god to moguće, infekciju treba spriječiti vakcinacijom. Treba voditi računa o higijeni, pogotovo higijeni ruku. Nikada ne treba koristiti antibiotike koji nijesu nama propisani. Nikada ne uzimati takozvane ostatke od prethodne terapije. Na taj način ćemo doprinijeti smanjenju rezistencije bakterija na antibiotike", poručila je Mašanović.

Projekcija 

Dr Mileva Mašanović ukazla je na projekciju urađenu na osnovu jedne epidemiološke studije.

"Što će se desiti sa planetom Zemljom u 2050. godini, ako se nastavi ovakav trend rezistencije na antibiotike? U 2050. godini, 10 milona ljudi će umirati od infekcija prouzrokovanih sa multirezistentnim sojevima bakterija, a to će biti za dva miliona više nego od kancera. Ekonomski to će „koštati planetu Zemlju“ 66 triliona eura", kazala je Mašanović.