PANEL DISKUSIJA

"Zajedničkim pristupom do vladavine prava"

Vladavina prava ne zavisi samo od Evropske unije (EU), već počinje od država Zapadnog Balkana, koje bi trebalo da je pokrenu sa mrtve tačke i da se zajedničkim pristupom različitih dijelova društva, zalažu za njeno postojanje, saopšteno je na panel diskusiji ”Šta možemo da uradimo za vladavinu prava na Zapadnom Balkanu u 2020?”, koju je organizovala Politikon mreža.

Izvršna direktorka Politikon mreže, Jovana Marović, kazala je da i Evropska unija (EU) i zemlje Zapadnog Balkana moraju da razmišljaju kako da ponovo pokrenu vladavinu prava sa mrtve tačke, „budući da vladavina prava dugi niz godina stagnira“.

„Okvir pregovora sa EU u Srbiji i Crnoj Gori, a integracije u ostalim zemljama ne pomažu vladavini prava. Moramo razmišljati na koji način da unaprijedimo vladavinu prava, koji je to zadovoljavajući okvir i šta svi mi u tom smjeru možemo da uradimo“, rekla je Marović.

Novo je, kako navela, da je nakon odluke EU da ne počne pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, počeo čitav niz prijedloga, inicijativa, od kojih je najznačajniji francuski non-paper u kojem se predviđa novi model pristupanja sa više faza i na potpuno drugim osnovama i principima.

„Potpuno je nerealno očekivati da će postojati dvije različite metodologije za različite zemlje kandidate. I ako nova metodologija bude usvojena ona će se primjenjivati na sve zemlje Zapadnog Balkana“, smatra Marović.

Viši istraživač Austrijskog centra za međunarodne poslove Univerziteta u Beču, Vedran Džihić, ocijenio je da je odluka da se ne otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom ciničan čin EU.

„To je čin koji nije dosljedan niti principa EU, niti odgovara metodologiji i principima koje je EU sama definisala za ovaj proces. A kada je riječ o francuskom prijedlogu, čini mi se da je ovo tehnokratski oblik tog cinizma sa kojim se na neki način pokušava opravdati ono što je poslato kao poruka. Izmišljamo novu metodologiju, obećavamo perespektivu, a u principu prolongiramo Dan mrmota u nedogled“, smatra Džihić.

On je kazao da ne vidi nijedan momenat koji upućuje na to da će postojati drugačije polazne pretpostavke i da se „nalazimo na putu ka promjeni ovih duboko iscrtanih kordinata naše političke i društvene zbilje, ali naravno postoje alternative“.

Direktor Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, Igor Bandović, kazao je da mu djeluje da je čitav proces evropskih integracija neka vrsta trgovine zemalja Zapadnog Balkana sa EU, gdje „mi dajemo nešto, a zauzvrat dobijamo sredstva“.

„Ali ne vidimo da ta vladavina prava i proces uređenja država u regionu počinje od nas. Mislim da je jako dobar momenat da mi kažemo da mnogo stvari zavisi od nas, a ne od EU. EU možda nekada radi neke stvari, koje nisu najkorisnije za društva u kojima mi živimo i u tom smislu, sve prijedloge, pa i francuski prijedlog treba shvatiti oprezno. On nije razrađen i ne zna se tačno kako bi to izgledalo u praksi“, pojasnio je Bandović.

Odluka da ne počnu pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom je, kako smatra, vijest, a francuski prijedlog je pokušaj opravdanja te odluke.

„Ako se budemo ponašali kao da je EU neki ćup novca, i da je posmatramo na nivou kako da se najbolje približimo da dobijemo pare, a zanemarimo neke vrijednosti, bojim se da ćemo imati neku vrstu nečega što imamo danas, a to je neko polupridruživanje“, pojasnio je Bandović.

Rukovodilac Centra za evropske integracije u Institutu za demokratiju ‘Societas Civilis’ u Sjevernoj Makedoniji, Zoran Nečev, kazao je da je stvoren vakum, period neizvjesnosti u kojem niko ne zna šta da radi, ni zemlje Zapadnog Balkana, ni EU.

„Reforme treba da pokažu rezultate, ne znači ako ne postoje određeni uslovi da ne treba da radimo ništa“, rekao je Nečev.

On smatra da domaće institucije moraju da se pozabave vladavinom prava, jer se „radi o našim građanima“.

„Na institucijama je da imaju jasnu viziju šta želimo za naše građane. Nekada trka ka EU može biti štetna. Ne mogu iz EU dati rješenja koja će funkcionisati svuda. EU je tu da pokaže kako treba da pristupimo vrijednostima koje njeguju članice EU“, rekao je Nečev.

Viša istraživačica iz CRTA-e, Tara Tepavac, rekla je da postoji veliki problem a to je da u društvu ne postoji osnovni konsenzus „šta je to vladavina prava za nas i da li je to pravac u kojem želimo da idemo“.

„I taj konsenzus bi onda podrazumijevao da građani, nevezano za to da li je to preduslov za članstvo u EU ili nije, znaju da su vrijednosti za koje se zalažemo demokratske, da je vladavina prava to što tražimo, da znamo kako ona treba da izgleda i da onda imamo jedan zajednički nastup različitih dijelova društva, koji treba da se zalažu za to da vladavina prava postoji“, pojasnila je Tepavac.

Druga stvar koja nedostaje je, kako smatra, dijalog.

„Mi imamo jedan veliki pluralizam monologa različitih aktera i imamo suštinski nedostatak političkog dijaloga, ili bilo kakvog drugog dijaloga u društvu, gdje se bilo kakvo kritičko mišljenje shvata kao napad. Dakle, moramo da znamo šta hoćemo, u kakvom društvu želimo da živimo i da imamo dijalog“, rekla je Tepavac.

Džihić smatra da je prva stvar koja je potrebna izgovaranje istine o sebi i okruženju.

„Potrebno je izgovarati istinu i tako stvarati prave prostore za dijalog. U tom procesu nam, čini se, treba mnogo više hrabrosti. Izgovarati istinu je nešto što iziskuje hrabrost. A onda moramo tražiti saveznike za to izgovaranje istine i praviti mreže tih saveznika“, rekao je Džihić.

Tepavac takođe smatra da je potrebno graditi alijansu istine.

„Kao civilno društvo i generalno kao odgovorni građani, možemo da se borimo da se ta istina čuje. Pored mnogih problema sa kojima se borimo, kod nas postoji mnogo lažnih vijesti i veliki nedostatak bilo kakve informisanosti na osnovu činjenica“, kazala je Tepavac.

Marović smatra da je potrebno više organizacija koje rade sa građanima i da kultura zakonitosti ne može biti izgrađena preko noći i „ja vidim važnu ulogu organizacija civilnog društva u tome“.

Bandović je kazao da postoje individualni činovi građanske hrabrosti, koji uz adekvatnu podršku i razumijevanje međunarodnih partnera mogu na neki način da utiču da se kultura nekažnjivosti, nepotizma, korupcije u određenoj mjeri spriječi.

Nečev je kazao da oni koji se bave evropskim integracijama moraju biti pozitivni.

„Šta je pozitivno kod najnovije odluke? Politika proširenja je prestala da bude spoljna politika EU i postala je interno pitanje. Ovo pitanje moramo učiniti više internim“, ocijenio je Nečev.

Panel diskusija je organizovana u okviru projekta ”Vladavina prava na Zapadnom Balkanu: (Raz)otkrivanje pravila igre”, koji sprovodi Politikon mreža u saradnji sa Crtom i Tim institutom, uz podršku Evropskog fonda za Balkan (EFB).