[ Mina, objavila B.B. ]

ISTRAŽIVANJE YIHR-A

Zakonski okvir najprimjenljiviji za albanski, a najmanje za romski jezik

Crna Gora izgradila je relativno dobar zakonodavni i institucionalni okvir za zaštitu manjinskih jezika, standardi su najviše primijenjeni za albanski jezik, a najmanje za romski, pokazalo je Istraživanje Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR).

Istraživanje o usklađenosti zakonskih odredbi i prakse po pitanju korišćenja jezika manjinskih naroda na nacionalnom i lokalnom nivou urađeno je u Podgorici/Tuzima, Ulcinju, Kotoru i Pljevljima, anketiranjem, analizom dokumenata i korišćenjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

U Izvještaju "Jezici manjinskih naroda u javnoj upravi – između zakona i prakse", navodi se da je YIHR nastojala da utvrdi stepen usklađenosti prakse na državnom i lokalnom nivou po pitanju upotrebe jezika manjinskih naroda sa crnogorskim zakonodavstvom i međunarodnim standardima.

Ukazuje se da je Istraživanje pokazalo da se u Ulcinju uglavnom koristi albanski jezik, ali i da većina stanovništva razumije i govori crnogorski jezik.

"Međutim, kada je u pitanju obrazovanje, primijetili smo da ne postoji interakcija među grupama djece koja prate nastavu na albanskom i crnogorskom jeziku i da je potrebno da se ova praksa promijeni i da se uvedu aktivnosti koje bi vodile interkulturalnosti", kaže se Izvještaju.

Ističe se da se u pojedinim gradovima koji su bili u fokusu istraživanja, kao na primjer u Ulcinju, poštuje praksa isticanja naziva ulica, trgova i institucija na dva jezika.

"Neophodno je da Javni servis Radio Televizija Crne Gore (RTCG) poveća broj sadržaja o identitetu i kulturi manjinskih naroda, kao i broj informativnih emisija na jezicima manjina. RTCG treba da obezbijedi titlovanje programskih sadržaja na albanskom jeziku na crnogorski jezik, kako bi se većina upoznala o istoriji, kulturi i tradiciji albanskog naroda. Dobra praksa bi bila da Javni servis RTCG realizuje istraživanje o potrebama pripadnika manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica, te u skladu sa tim osmisli programe za i o manjinskim narodima i drugim nacionalnim
zajednicama", navodi se u Istraživanju.

Kako se dodaje, predstavnici manjinskih naroda smatraju da je emisija posvećenih kulturi i tradiciji malo i nijesu zadovoljni načinom na koji se obrađuju sadržaji.

Navodi se i da Zakon propisuje da predstavnici manjina "imaju prava na školovanje na svom jeziku i na odgovarajuću zastupljenost svog jezika u opštem i stručnom obrazovanju".

Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative, rekao je da u Kotoru i Tivtu već 15 godina djeluje, u fakultatitvnoj formi, nastava hrvatskog jezika i kulture, što smatra da je od velike važnosti za Hrvate u Crnoj Gori.

On je, ipak, ukazao da u redovnom obrazovanju gotovo i da nema sadržaja na hrvatskom jeziku.

Izvrni direktor NVO "Koračajte sa nama – Phiren Amenca", Elvis Beriša ukazao je da romska djeca nemaju mogućnost da uče na - maternjem jeziku.

On smatra da država nije spremna da preduzme određene korake kako bi se romski jezik sačuvao od izumiranja, a romskoj djeci olakšalo obrazovanje.

Iz Bošnjačkog vijeća istakli su da u Crnoj Gori nije prisutan mehanizam obrazovanja na bosanskom jeziku, niti postoji mogućnost izučavanja istog, osim u jednoj specijalizovanoj srednjoj školi. U svim ostalim, nastava se izvodi na crnogorskom-srpskom, bosanskom, hrvatskom jeziku prema gramatici i pravopisu crnogorskog jezika.

Izvještaj je dio projekta koji je podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.