Žabljak
Pretežno oblačno
3.2 °C
Pljevlja
Pretežno oblačno
10.2 °C
Herceg Novi
Oblačno
12.3 °C
Nikšić
Oblačno
7.3 °C
Cetinje
Oblačno
7.7 °C
Bar
Oblačno
15.0 °C
Podgorica
Oblačno
11.7 °C
Ulcinj
Pretežno oblačno
13.1 °C
Kolašin
Pretežno oblačno
6.9 °C

Društvo

[ Izvor: PR Centar, Obavila: M.M.Lj. ]

ZAKLJUČAK KONFERENCIJE 11. 11. 2019. 15:18   >>  15:20 0

ZAKLJUČAK KONFERENCIJE

Djelotvoran pravni lijek za sigurnost građana

Uvođenje djelotvornog pravnog lijeka u upravne postupke omogućilo bi veću pravnu sigurnost građana Crne Gore, doprinijelo većem stepenu odgovornosti upravnih organa, a za njegovu efikasnu primjenu neophodna je konstantna edukacija državnih službenika.

To je poručeno na pres konferenciji Centra za građanske slobode (CEGAS) povodom predstavljanja studije „Odluke bez snage- građani bez prava“, koja je pripremljena u okviru projekta ”Djelotvorno do vladavine prava-upravni postupak u službi građana”, a koji je podržala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS.

Izvršni direktor CEGAS-a Boris Marić istakao je da je uvođenje djelotvornog pravnog lijeka u upravne postupke izuzetno značajno, jer bi za građane Crne Gore omogućilo veću pravnu sigurnost.

„Mnoge odluke Evropskog suda za ljudska prava protiv Crne Gore govore nam o neophodnosti uvođenja ovog pravnog instituta i potrebi ubrzanja upravnih postupaka, koji u nekim slučajevima traju duže od decenije. Cijenimo da je ovo jedno od krucijalnih pitanja i problema koje treba da se riješi zarad veće pravne sigurnosti građana“, naveo je Marić.

U predstavljenoj studiji, kako je pojasnio, ponuđen je model Zakona o ubrzanju odlučivanja u upravnim postupcima.

„Cijenimo da bi trebalo to zakonski riješiti. Naravno, postoji nekoliko načina da se ovo riješi, jedan od njih je intervencija u već postojećem zakonodavstvu Crne Gore. Prva preporuka se odnosi na usvajanje Zakona o zaštiti prava na odlučivanje u razumnom roku“, rekao je Marić.

On je poručio da je neophodno uskladiti praksu Vrhovnog suda sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, u pogledu upravnih postupaka.

„Vrhovni sud je jednim dijelom to i uradio ali to su ipak izuzeci, nije pravilo. Neophodno je izvršiti izmjene i dopune Zakona o upravnom sporu, nastaviti sa širenjem znanja o praksi Evropskog suda za ljudska prava u ovoj oblasti, kroz obuke i stručno usavršavanje. Upravni postupak, na dnevnom nivou, vode hiljade državnih službenika i mora doći do unapređenja“, istakao je Marić.

On je naveo slučaj KIPS-a, kao primjer u kojem je država zbog, kako je rekao, lošeg postupanja organa, izgubila četiri i po miliona iz javnih finansija.

„Milionske su štete koje se prave, ne samo one koje se evidentiraju kroz odluke Evropskog suda za ljudska prava, već i na svakodnevnom planu kroz ono što su gubljenja prava građana. Posebno je to izraženo u pravima restitucije i u nekim pravima iz upravnog postupka, vezana za građansku materiju“, pojasnio je Marić.

Govoreći o slobodnom pristupu informacijama, Marić je kazao da postoje zahtjevi za slobodan pristup informacijama koji nisu riješeni još iz 2014. godine, kao i da se nerijetko odgovor zagubi u upravnoj proceduri između organa.

„Čak ni Zakon o upravnom postupku koji je stupio na snagu 2016. godine nije doprinio da se ti postupci ubrzaju. Puno postupaka traje duže od deceniju, a oni koji su započeti prije 2016., biće završeni po starom Zakonu o opštem upravnom postupku, što je poseban problem za građane. Uvođenje jednog ovakvog instituta, koji bi afirmisao zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, odnosno odlučivanje u razumnom roku, bilo izuzetno značajno“, ocijenio je Marić.

Advokat i osnivač CEGAS-a Sergej Sekulović kazao je da građani često čekaju na ostvarivanje prava u upravnim postupcima koji su, kako je ocijenio, najvažniji postupci koje imaju na raspolaganju.

„Međutim, Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, koji predviđa dva mehanizma za ubrzanje postupka i naknadnu, nije obuhvatio upravni postupak. Ukoliko želite da se upravni postupak ubrza, imate na raspolaganju tužbu zbog ćutanja uprave, koja često ne znači ništa. Problem u tom dijelu nesporno postoji“, rekao je Sekulović.

On je naveo da je praksa Evropskog suda za ljudska prava u dijelu upravnog postupka jasna.

„Iz pozicije Evropskog suda za ljudska prava, upravno i sudsko postupanje je jedan postupak koji treba i mora da ima zaštitu. Odnosno, ukoliko odlučivanje određenih organa uprave, pa na kraju i Upravnog suda predugo traje, građani mogu pred Evropskim sudom za ljudska prava tražiti nadoknadu štete zato što im je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, kao jedan od bitnih elemenata prava na pravičan postupak“, pojasnio je Sekulović.

Govoreći o upravnoj reformi, primjeni novog Zakona o upravnom postupku i Zakona o upravnom sporu koji se primjenjuju poslednje dvije godine, on je ocijenio da problem i dalje postoji.

„Za pohvalu je određena praksa Vrhovnog suda koja ide u pravcu da proširuje svoju zakonsku nadležnost, odnosno uzeo je u postupanje i određene upravne postupke iz pozicije suđenja u razumnom roku, iako ga zakon na to eksplicitno ne ovlašćuje. Međutim, ocjenjujemo da se radi o selektivnom pristupu jer se radi isključivo u predmetima koji su vezani za postupke koji imaju građansko-pravni karakter, odnosno izdavanje građevinske dozvole, restitucije“, naveo je Sekulović

On je kazao da bi primjena predstavljenog modela Zakona o pravu na. odlučivanje u razumnom roku doprinijela većem stepenu odgovornosti upravnih organa.

„Tamo gdje je predsjednik suda adresa kojoj se obraćate da bi se određeni postupak, koji dugo traje, ubrzao, ta adresa u upravnom postupku treba da bude starješina organa. Na taj način povećava se nivo i stepen odgovornosti samih upravnih organa. Upravo smo taj model Zakona ponudili crnogorskoj javnosti“, istakao je Sekulović.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo