[ Objavila B.B. ]

OBRAZOVANJE U REGIONU U KRIZI

Djeca kvalitetna, potrebne sveobuhvatne reforme

Region Zapadnog Balkana ima nepovoljna demografska kretanja. Odlazak stanovništva, propusti u obrazovnim programima, nedostatak radne snage, glavni su izazovi sa kojim se suočavaju ekonomije zemalja regiona. Obrazovanje i reforme u ovoj oblasti su neophodne, a potrebno je aktivirati sve ljudske potencijale, kako bi zajednički tražili optimalna rješenja za izazove s kojima se suočava Balkan, istaknuto je na skupu "Obrazovanje, zapošljavanje i demografska kretanja", koji je organizovala Privredna komora CG.

Kako se čulo, blizu trećine žitelja živi van regije, 230.000 je emigriralo. Emigranti su obično mladi sa visokim nivoom obrazovanja. Dugoročni gubitak ovih kadrova negativno utiče na ekonomski rast.

Direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete Mubera Kurpejović, ističe da je bitno ulaganje u najmlađe.

"Crna Gora je uložila značajna sredstva u veliki broj predškolskih objekata i to je povezano sa ciljevima strategije Evropa 2020. U posljednjoj godini više od 70 odsto djece obuhvaćeno je predškolskim obrazovanjem. To je prvi korak kako bismo unaprijedili znanje djece", kazala je Kurpejović.

Odgovarajući na konstataciju moderatora da naša djeca imaju loše rezultate na PISA testiranjima, Kuprejović je kazala da Crna Gora u ovom mjerenju znanja učestvuje dvije godine.

"Sličan rezultat bilježe zemlje u regionu, jer mi imamo isti obrazovni sistem i to reformama treba promijeniti. Sljedeće generacije postići će bolje rezultate", rekla je ona.

Loši rezultati na PISA testovima - greška u sistemu

Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ljubo Jurčić, smatra da je za nezadovoljavajuće rezultate na PISA testovima zaslužna - greška u sistemu.

"Obrazovanje je javno dobro i ulazi u sve pore društva. Ovo što učimo su sistematizovana iskustva generacija prije nas. Mi smo došli u krizu drušvenih vrijednosti, a jedna od žrtava je obrazovanje", rekao je Jurčić.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je došla do prelomne tačke, učitelji, koji sada štrajkuju, proglašeni su službenim osobama da ne bi bili fizički napadani. Sa druge strane učiteljski posao je najmanje plaćen u odnosu na druge javne djelatnosti.

"Naši učenici nijesu tako loši kao što pokazuju testovi. Mi imamo odlične rezultate na svjetskim takmičenjima. Naši mladi su često u prvih tri ili pet, iz matematike, fizike. To pokazuje da su naša djeca kvalitetna, bez obzira na ovakakav sistem, prije svega zahvaljujući porodici. Takvi studenti, nažalost, ne mogu naći posao u regionu, ali se bez problema zapošljavaju u Americi, Irskoj, Finskoj i drugim zemljama, za mnogo veću platu", rekao je Jurčić.

Smatra da nužne promjene ne mogu da se izolovano rade u pojedinim segmentima, već je potrebno njima obuhvatiti sve društvene
djelatnosti.

Profesor beogradskog ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić, smatra da region mnogo zaostaje u kvalitetu obrazovanja na svim nivoima. Ocijenio je da je mlada populacija koja dolazi na studije manje funkcionalno pismena nego prije 10 godina.

"Vitalni interes naših zemalja je da investiramo u znanje i snagu obrazovnih institucija", naveo je Šoškić.

Potrebno da znanja budu primjenljiva u privredi

Prema njegovim riječima, problematično je što se u školama zabranjuje upotreba digitrona i kompjutera, insistira se na repetetivnom znanju, a manje na njegovom razvoju u funkciji rješavanja problema.

Naglašava da je jako teško predvidjeti koje će komptencije biti potrebne današnjim studentima u budućnosti, ali je veoma bitno da
njihova znanja budu primjenljiva u privredi. Zato je, smatra, nužno da se u savjete fakulteta uključe predstavnici privrede koji bi kreatorima programa prenijeli svoje gledište ovog pitanja.

Ocjenjuje da su porazne statistike regiona, koje se odnose na broj visokoobrazovanih ljudi u odnosu prosjek EU.

Fakulteti da prate istraživačke institucije

Slovenački profesor Janez Malačić je kazao da je tercijalno obrazovanje (fakulteti) najznačajnije, jer oko 60 odsto novih radnih mjesta traži taj nivo znanja.

U Sloveniji su sada brojni kraći studijski programi u čiji je razvoj značajno uključena privreda.

"Ne bih zagovarao potrebu da institucije tercijalnog nivoa obrazovanja svoje programe fokusiraju na aktuelne potrebe privrede, jer se tehnologija tako brzo razvija da se ne zna kakvo će znanje biti potrebno za 10 godina", kazao je on.

Zato ukazuje da je potrebno da kreatori obrazovnih programa budu povezani sa istraživačkim institucijama da bi imali uvid koje se nove tehnologije i proizvodi planiraju. Tako američke programe fakulteti prave u saradnji sa Udruženjem inženjera koje je opet povezano sa istraživačkim institucijama.

Problem - u državnim službama studenti privatnih, a u privatnom sektoru oni sa državnih fakulteta 

Prema njegovim riječima, različiti su recepti uspjeha vodećih ekonomija, ali je obrazovanje u osnovi svake od njih.

Ukazao je na problem inflacije diploma fakulteta u regionu, a rješenje vidi u uvođenju testiranja svršenih studenata o osnovnim pojmovima nauka koje su izučili.

"U regionu je problem što državne institucije zapošljavaju studente privatnih fakulteta, a privatni sektor traži svršene studente
državnih", naglasio je Malačić.