[ PR centar, objavila B.B. ]

ISTRAŽIVANJE "SPEKTRE"

Polovina srednjoškolaca vjeruje da je transrodnost mentalni poremećaj

U Crnoj Gori 50 odsto srednjoškolaca/ki vjeruje da je transrodnost mentalni poremećaj, a njih 38 odsto se ne slaže sa tim da je normalno promijeniti pol, saopšteno je na okruglom stolu Asocijacije Spektra.

Na okruglom stolu "Da odzvoni nasilju: Smjernice za kreiranje sigurnog prostora za rodne različitosti", predstavljeno je prvo istraživanje o diskriminaciji transrodnih i rodno varijantnih učenika/ca u srednjim školama Crne Gore.

Izvršni direktor Asocijacije Spektra Jovan Ulićević, je kazao da istraživanje ima za cilj da otvori vrata obrazovnog sistema za kreiranje sigurnog školskog prostora za sve koji su rodno različiti, a i sigurnog školskog prostora u kojem će biti prevenirano rodno-zasnovano nasilje.

"Neki od najznačajnijih podataka koje smo dobili je da 50 odsto srednjoškolaca/ki vjeruje da je transrodnost mentalni poremećaj, 46 odsto njih vjeruje da transrodne osobe krše našu tradiciju, a 38 odsto se ne slaže sa tim da je normalno promijeniti pol", naveo je Ulićević.

On je kazao da su rezultat istraživanja smjernice koje su distribuirali srednjim školama, a koje, kako je rekao, imaju za cilj da pruže konkretne korake i aktivnosti, šta svi oni koji su akteri u prevenciji vršnjačkog nasilja mogu da učine da bi ovo nasilje bilo zaustavljeno.

On je ukazao da sama iskustva trans osoba govore da su bile odbačene, da su doživljavale veliki stepen nasilja, da je odlazak u školu bio mučan.

"Nekoliko osoba je napustilo školu ili otišlo vanredno da studira, samo dvije trans osobe sa kojima smo u kontaktu su trenutno u procesu visokog obrazovanja, pri čemu samo jedna živi otvoreno svoj rodni identitet. Vjerujem da će ovo istraživanje poslužiti kao dobra osnova za dalja istraživanja i aktivnosti koja će omogućiti da srednje škole postanu sigurni prostori za sve učenike i da omoguće da se svaka mlada osoba razvija u svom punom potencijalu", istakao je Ulićević.

Jedna od autorki istraživanja, Marica Vlahović, kazala je da je znanje srednjoškolaca/ki o karakteristikama pola i roda vrlo nisko.

"To se ogleda i u njihovim stereotipnim stavovima o rodnim ulogama muškaraca i žena. Većina srednjoškolaca/ki smatraju da su određeni poslovi samo za žene i određeni poslovi samo za muškarce. Na primjer, oni smatraju da žena treba da kuva i sprema, a da muškarac treba da popravlja u kući i da izržava porodicu", rekla je Vlahović.

Ona je kazala da se njihovi stereotipni stavovi o rodnim ulogama ogledaju u načinu na koji bi muškarac ili žena trebalo da se ponašaju, „što se nagativno odražava na njihove stavove o osobama koje su transrodne ili koje se rodno ne konformišu“.

Predstavnica Ministarstva prosvjete Tamara Milić, ocijenila je da su stručne službe srednjih škola najupućenije, navodeći da su one jezgro prema kojem bi srednjoškolci trebalo da budu najviše upućeni.

Kako je dodala, Ministarstvo prosvjete revidira uputstvo koje je 2015. godine prema školama pripremilo, a koje se tiče generalno problema nasilja.

"Ne smijem da tvrdim da smo već predvidjeli i ove teme, ali mislim da je u najširem i ova oblast postavljena. Što se samog sistema tiče, prostora ima, samo je na nama da dobro osmislimo korake kako i na koji način da dopremo do nastavnog kadra i stručnog kadra, a prije svega do ljudi koji su u situaciji da trpe i pate i ne osjećaju se dobro u školama", poručila je Milić.

Direktorka Programa za promociju i zaštitu ljudskih prava u NVO Juventas Jelena Čolaković, ukazala je na istraživanje te organizacije iz ove godine, čiji podaci o vršnjačkom nasilju ukazuju na činjenicu da je jedna od glavnih karakteristika na osnovu kojih srednjoškolci nekoga vrijeđaju ili bivaju nasilni prema njemu je seksualna orjentacija.

Ona je kazala da je NVO Juventas 2017. godine radio projekat koji se konkretno fokusirao na nastavnike, navodeći da su u tom dijelu radili istraživanje o percepciji LGBT identiteta i ljudskih prava LGBT osoba među nastavnicima i da je to istraživanje pokazalo da su nastavnici imali mnogo blaže stavove u odnosu na stavove opšte zajednice i na stavove srednjoškolaca.

Čolaković je istakla da su sva istraživanja pokazala da su LGBT mladi nevidljivi u školama, da se u zanemarljivom broju javljaju za podršku, da su suočeni sa dilemama oko svoje seksualnosti, da su okruženi homofobičnim i transfobičnim šalama i izjavama na koje postoji visok stepen tolerancije.

Ona je kazala da su istraživanja pokazala i da su LGBT mladi suočeni sa neprihvatanjem od strane roditelja, kao i da je još uvijek dominantna poruka da su četiri zida najbolja opcija za njih.

Koordinatorka programa Roditeljstvo u NVO Udruženje roditelji Milica Pušonjić, kazala je da se kao posljedica nasilja mogu desiti povlačenje, napuštanje školovanja, pad školskog postignuća, anksioznost, depresivna osjećanja, izlolacija, osjećanje bespomoćnosti, i sve to iz razloga što imaju imaju osjećaj da nemaju kome da se obrate i da ih niko neće razumjeti.

"Jedan od faktora kako da izgrade mehanizme preovladavanja kada se nađu u ovim negativnim situacijama jeste podrška porodice, odnosno roditelja, školskog okruženja. Nekad se dešava da roditelji, tek kad mladi dožive nasilje, prvi put se suočavaju sa činjenicom da su njihova djeca drugačija i da im u tom slučaju i jednima i drugima treba dodatna podrška", navela je Pušonjić.

Predsjednica Upravnog odbora u NVO Unija srednjoškolaca Varja Vukčević, kazala je da postoji više oblika vršnjačkog nasilja, navodeći da ne treba nijedan zanemariti, kao i da svaki treba posmatrati onakav kakav jeste - izuzetno opasan.

Okrugli sto je dio većeg projekta "Koalicija protiv vršnjačkog nasilja u crnogorskim školama", koji sprovodi udruženje Roditelji, sa NVO Juventas, Unijom srednjoškolaca, Centrom za podršku lokalnom i regionalnom razvoju, uz institucionalno partnerstvo sa Ministarstvom prosvjete i uz finansijsku podršku EU i Ministarstva javne uprave.