Objavio: M.L.B. [ PR Centar ]

CEMI

Nepotpuni rezultati reforme pravosuđa

Reforma pravosuđa nije dala u potpunosti željene rezultate, i pored značajnog napretka u prethodnom periodu, kad je riječ o skraćivanju dužine trajanja postupka, unapređenju izvršnog postupka, kao i uspješnom uvođenju novih instituta unutar pravosuđa.

To je saopšteno na nacionalnoj konferenciji “Rezultati i efekti reforme pravosuđa u Crnoj Gori“, koju je organizovao Centar za istraživanje i monitoring (CeMI).

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović, kazao je da se to što reforma pravosuđa nije dala u potpunosti željene rezultate odražava na povjerenje javnosti u pravosuđe.

„Prema nalazima istraživanja javnog mnjenja našeg partnera na ovom projektu CEDEM-a povjerenje u sudstvo je u posljednjih godinu i po palo sa 49.1 odsto u martu 2018. godine na 40.8 odsto u julu 2019. Nažalost, podaci o radu tužilaštva nijesu dostupni. CeMI je posljednje istraživanje o povjerenju pravosuđa radio 2017. tako da nemamo novije podatke“, rekao je Vujović.

Prema njegovim riječima, problem je i dalje što crnogorsko pravosuđe ne uživa potreban nivo povjerenja.

„Ne možemo ignorisati primjedbe na postojanje političkog uticaja na pravosudne organe već je potrebno obezbijediti institucionalni odgovor ovom izazovu“, istakao je Vujović.

Mediji dalje krše pretpostavku nevinosti

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Vesna Medenica kazala je da pozdravlja rad nevladinih organizacija koje, kako je rekla, svojim na činjenicama zasnovanim istraživanjima, pružaju doprinos procjeni stanja u oblasti profesionalnosti, efikasnosti, transparentnosti, intergiteta i odgovornosti pavosuđa.

„Da bi se osiguralo pravo na pravično i javno suđenje u razumnom vremenskom roku pred nezavisnim, nepristrasnim sudom potrebno je poštovanje prava na pravično suđenje. Sudovi su tokom glavnih pretresa poštovali pretpostavku nevinosti kako svojim ponašanjem na pretresu tako i u službenim obraćanjima javnosti“, navela je Medenica.

Prema njenim riječima, zabrinjava podatak da mediji prilikom izvještavanja o krivičnim postupcima i dalje krše pretpostavku nevinosti, odnosno, kako je precizirala, štampani mediji u 16 odsto, televizije u 13,8 odsto, a portali u šest odsto slučajeva.

„Učestala pojava o kršenju pretpostavke nevinosti u naslovu teksta ukazuje da mediji ne žele istinski da distribuiraju informacije o radu krivičnog pravosuđa, već da teže senzacionalizmu. Istakli ste važna pitanja koja su prepoznata unutar same sudske vlasti kao što su prostorni nedostaci, nezadovoljavajući materijalni položaj sudija i nizak nivo bezbjednosti sudija, sudske administracije i imovine u sudovima“, navela je Medenica.

Ona je istakla da ovi faktori dovode u pitanje autoritet i redovno funkcionisanje suda, „obavezu poštovanja i zaštite prava na pravično suđenje te efikasnost postupka“.

„Zbog toga je u interesu pravde obezbijediti što prije prostor namijenjen sudovima u Podgorici, kao i sudovima na teritoriji Opštine Bijelo Polje i na tome intenzivno radimo“, kazala je Medenica.

Ona je rekla da na taj zaključak upućuje podatak iz istraživanja da je od 263 posmatrana ročišta, odloženo njih 100 ili 38 odsto.

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav, rekao je da će vladavina prava, obuhvatajući adekvatno funkcionisanje pravosudnog sistema i efikasnu borbu protiv korupcije, ostati u srcu procesa pristupanja EU kada je u pitanju Crna Gora.

„U našem godišnjem Izvještaju o Crnoj Gori naglasili smo da će od posebnog značaja biti da se unaprijede nezavisnost i profesionalnost pravosuđa u unapređenje upravljanja ljudskim resursima. Takođe smo naglasili potrebu da se unaprijedi odgovornost, primjenom etičkog kodeksa i disciplinskih mjera i sa sudije i za tužioce“, rekao je Orav.

On je kazao i da je od suštinskog značaja da se sprovede racionalizacija sudske mreže.

„Crna Gora je napravila određeni napredak tokom prethodne godine kada je u pitanju unapređenje kapaciteta u smislu ljudskih resursa, i disciplinske odgovornosti. Međutim, još dosta toga treba odraditi, a EU će nastaviti da vas podržava“, istakao je Orav.

Generalna direktorka Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde i šefica pregovaračkog tima za Poglavlje 23, Marijana Laković-Drašković, podsjetila je da je Vlada u septembru 2019. godine usvojila novu Strategiju reforme pravosuđa za četverogošnji periodom sa pratećim planom za dvogodišnji period.

„U skladu sa ovim strateškim dokumentom usvojene su i reformske aktivnosti koje će u narednom periodu biti usmjerene ka ostvarivanju nekoliko strateških ciljeva. Dalje jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa ostaje prioritet Crne Gore u procesu evropskih integracija“, navela je Laković-Drašković.

Ona je kazala da će veći nivo efikanosti pravosudnog sistema unaprijediti kvalitet poštovanja ljudskih prava i vladavine prava.

„Jačanje dostupnosti i transparentnosti pravosudnih institucija u narednom periodu treba da rezultira većim stepenom povjerenja građana u pravosuđe. Reformski procesi doprinijeće unapređenju međunarodne i regionalne pravosudne saradnje i daljoj izgradnji kapaciteta pravosudnih institucija“, rekla je Laković-Drašković.

Izvršna direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, kazala je da dalje jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa ostaje prioritet Crne Gore u cilju jačanja vladavine prava u procesu evropskih integracija.

„U tom smislu, u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2019. godinu navodi se da je crnogorsko pravosuđe umjereno spremno i da je ostvaren određeni napredak ali da rezultat reformi je i dalje ograničen. Bez efikasnog pravosudnog sistema nije moguće uspostaviti potpunu vladavinu prava niti sprovesti neohodne reforme“, navela je Bešić.