[ Pobjeda; Objavila: M.M ]

DO 1. AVGUSTA

Podnešeno 1.136 zahtjeva za međunarodnu zaštitu

Iako migranti i izbjeglice od avgusta 2017. do danas, kao jedan od puteva za bijeg u Zapadnu Evropu prepoznaju i rutu koja vodi od Albanije, preko naše države, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, crnogorska granica nije toliko porozna da bi imali razloga za brigu. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova je saopšteno da se u kontinuitetu bilježi rast broja nezakonitih prelazaka, naročito iz Albanije, ali da je, bez obzira na to, stanje na granicama stabilno, a kretanje migranata kontrolisano.

Od početka godine do 1. avgusta podnešeno je 1.136 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, u našu državu legalno je ušlo devet ljudi, od čega su njih petoro, odnosno četiri Sirijca i Etiopljanin, dobili status azilanta. Do 25. aprila bilo je 745 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, što znači da je za skoro četiri mjeseca podnešen 391 zahtjev, dok je 3.826 stranaca izrazilo namjeru za podnošenje ovog zahtjeva.

Stranci

Iz Ministarstva objašnjavaju kako Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca ne prepoznaje pojam izbjeglice, već „postoje stranci koji su zatražili međunarodnu zaštitu i stranci kojima je odobrena zaštita u Crnoj Gori“. -

"Ovaj akt ne prepoznaje termin migrant, već se radi o strancima koji su podnijeli zahtjev za dobijanje međunarodne zaštite u Crnoj Gori".

Zakon ne prepoznaje ni termin izbjeglica, već termin stranac kom je odobren azil (azilant) – naglasili su iz ovog resora.

Prema toj klasifikaciji, od januara do 15. avgusta u našu državu ilegalno je ušlo 3.826 migranata, kao i 1.127 stranaca, dok je prošle godine bilo 4.753 migranata, a 3.099 stranaca.

Prošle godine, kako su naveli iz ovog resora, podnešeno je 3.104 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, dok je namjeru za podnošenje ovog zahtjeva izrazilo 4.714 stranaca.

Lani je odobreno 14 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, odnosno 10 ljudi dobilo je status azilanta (petoro iz Irana, dvoje iz Sirije, Jemenac, Kubanac, Rus), a četvoro supsidijarnu zaštitu (troje ljudi iz Gane i Bjelorus). Do avgusta, kako je precizirano za naše novine, nije odobrena nijedna supsidijarna zaštita. Od naše države je za 12 godina, odnosno od 2007. do 1. avgusta ove godine, međunarodnu zaštitu zatražilo 14.708 migranata. Za 12 godina 31 osoba dobila je status izbjeglice, 27 dodatnu zaštitu, odobrene su četiri supsidijarne zaštite, a 15 osoba dobilo je status azilanta. Najviše zahtjeva za međunarodnu zaštitu izdato je osobama iz Sirije – 29.

Prelasci

Iz MUP-a ističu da je usvojen plan djelovanja u slučaju masovnog priliva migranata i izbjeglica u tranzitu preko teritorije Crne Gore i konstituisan operativni tim, koji je definisao konkretne mjere koje nadležni organi treba da preduzmu kako bi se ova pojava adekvatno kontrolisala.

"Sektor granične policije kontinuirano realizuje plan pojačanog nadzora državne granice, kroz pojačano prisustvo patrola na granici i kontrolnim tačkama glavnih puteva prema granici", naglasili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Kako bi adekvatno odgovorili „na eventualno jačanje rute prema teritoriji Crne Gore, sredstvima iz budžeta rekonstruisana su dva policijska objekta na granici sa Albanijom – Krenza u blizini Tuzi i Zoganje – u blizini Ulcinja“. 

"U pripremi je i rekonstrukcija bivše karaule Božaj, takođe, na granici sa Albanijom", najavili su iz ovog resora. Unaprijeđena je i, kako su kazali, regionalna saradnja u borbi protiv ilegalnih migracija i prekograničnog kriminala, a u kontinuitetu se realizuju zajedničke patrole sa službenicima graničnih policija susjednih zemalja.

"Dobar primjer regionalne saradnje su Zajednički centar za policijsku saradnju između Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije u Trebinju i Zajednički centar za policijsku saradnju Crne Gore, Albanije i Kosova u Plavu koji omogućavaju kvalitetnu i pravovremenu razmjenu podataka", naveli su iz MUP-a.

Podsjetili su i da je u februaru parafiran sporazum sa Evropskom graničnom i obalskom stražom (FRONTEX). Cilj je, kako su naglasili, da granicu učine što prohodnijom za brži protok ljudi i robe, a što zatvorenijom za kriminalce.

Azilanti mahom biraju da žive u Podgorici

Azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom, kako su istakli iz Ministarstva unutrašnjih poslova, imaju pravo na boravak u Crnoj Gori od dana uručenja odluke o odobravanju međunarodne zaštite, a gdje će boraviti sami donose odluku.

"Uglavnom se opredjeljuju za Podgoricu, mada ih ima i u Baru, Perastu, Žabljaku, zavisno od interesovanja članova porodice ili mjesta gdje su zasnovali radni odnos. Dok su u procesu integracije, odgovarajući smještaj im obezbjeđuje Ministarstvo unutrašnjih poslova, najduže dvije godine od dana uručenja odluke o odobravanju međunarodne zaštite", objasnili su iz ovog resora.

U određenim situacijama smještaj se, kako su naglasili, može obezbijediti i u odgovarajućoj ustanovi, odnosno ako se radi „o trudnici, samohranom roditelju sa djetetom do treće godine, osobi sa invaliditetom, staroj i teško bolesnoj osobi kojoj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe, osobi koja je zavisna od alkohola i opojnih supstanci, maloljetniku bez pratnje, te maloljetniku sa poremećajem u ponašanju“.